Za građane Jugoistočne Evrope Evropska unija (EU) predstavlja mogućnost da se "pobjegne" iz regije i tamo nađe zaposlenje dok se, sa druge strane, od država i vlada zemalja regiona ne očekuje da rade na poboljšanju životnog standarda građana, podaci su Vijeća za regionalnu saradnju koje je danas u Sarajevu predstavilo ovogodišnje izdanje Balkanskog barometra, javlja Anadolu Agency (AA).

Balkanski barometar je godišnje istraživanje stavova, iskustava i mišljenja u ekonomijama obuhvaćenim strategijom Vijeća pod nazivom "Jugoistočna Evropa 2020" (JIE 2020), strategija za radna mjesta i prosperitet u evropskoj perspektivi.

Balkanski barometar, prvi put objavljen 2015. godine, ispituje 7.000 građana i 1.400 preduzeća iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Kosova, Crne Gore, Srbije i Makedonije o nizu različitih pitanja koja se bave političkim, socioekonomskim i poslovnim razvojem te razvojem investicione klime, infrastrukture i vladavine prava.

Balkanski barometar za 2016. godinu, koji je obuhvatio i Moldaviju i Sloveniju, objavljen je u dva dijela: "Istraživanje javnog mnijenja" koje se bavi stavovima građana i "Istraživanje privrednika", u kome su rezimirana mišljenja preduzeća. 

Generalni sekretar Vijeća za regionalnu saradnju Goran Svilanović istakao je kako je najveći problem, prema istraživanjima mišljenja građana Jugoistočne Evrope, nizak nivo zaposlenosti odnosno velika nezaposlenost. 

Prema njegovim riječima, većina građana zemalja obuhvaćenih istraživanjem ovaj problem nazvala je "problemom broj jedan". 

"Svi kažu da je to najveći problem, tu nema razlike. Nema razlike ni o drugom najvećem problemu, a to je ukupna loša ekonomska situacija. Prvi put imamo skok percepcije da je korupcija treći najveći problem, to je 15 posto više nego u ranijim istraživanjima. Očigledno je korupacija veća nego ranije. Također, gotovo svaki drugi građanin je rekao da je spreman napustiti svoju zemlju, da bi našao posao. Nezaposlenost i siromaštvo je i dalje u regionu široko rasprostranjeno i veoma je nizak nivo povjerenje u državne institucije", rekao je Svilanović.

Zanimljivim je nazvao stavove građana zemalja regiona o migrantima koji su uglavnom negativni. Prema izvještaju, 47 posto ispitanika imalo je negativan stav prema migrantima dok je samo 11 posto imalo pozitivan stav. 

Kada je riječ o istraživanju poslovne zajednice odnosno privrednika i vlasnika velikih preduzeća, kao najveće probleme u radu izdvojili su poreske stope, trošove finansiranja, proizvodnje i zaduživanja. S druge strane, prema riječima Svilanovića, privrednici Jugoistočne Evrope smatraju da su njihovi proizvodi jednako dobri kao oni iz EU i da su konkurentni. 

"Vlada mišljenje da su njihovi proizvodi jednako dobri ili možda i bolji nego ona iz EU, imaju povjerenja u svoju robu. Poslovna zajednica je naklonjenija i podržava proces pridruživanja EU i očekuje dobit. Za nas je važno da je veoma visok stepen podrške regionalnoj saradnji i kod građana i privrednika. Obilje je podataka. Ideja nam je bila da da obuhvatimo cijeli region. Naredne godine želimo da u ovom istraživanju odemo i do Turske, da vidimo šta misle njihovi građani i njihova poslovna zajednica", zaključio je Svilanović.

Na ovogodišnjem istraživanju posebno je bio angažovan Vladimir Gligorov, stručni konsultant GfK-a i istraživač na Institutu za međunarodne ekonomske studije iz Beča. 

Istakao je kako u regionu postoji kolektivno nezadovoljstvo politikom i političkim stanjem te da građani svoje države vide uglavnom kao prepreku ili teret. 

"Ako gledate šta se dešava u regiji vidite krizu legitimnosti, bilo gdje da pogledate. Glavni problemi je tržište rada, a ono što je najmarkatnije je da ne postoji u suštini neka ozbiljna nada da bi se mogao promijeniti način političkog upravljanja u cijeloj regiji. Generalno, ocjena stanja je hrđava, postoji pesimizam i blagi rast očekivanja od budućnosti. Posebno su optimistični ljudi na Kosovu, to je isti slučaj i prošle godine. Obično nove države su na početku optimistične, to je zanimljiva činjenica", naglasio je Gligorov.

Kada je riječ o regionalnoj saradnji, Gligorov je istakao da i građani i privrednici nju podržavaju ali ne na način na koji se to često prikazuje u javnosti. 

"Generalno, proces regionalne saradnje je uvijek imao fokus na infrastrukturu pa je bilo pitanje o ulaganjima. Ljudi misle da je najvažnije ulagati u puteve, a ne željeznice i vodene puteve. I jedni i drugi, i ljudi i poslovni ljudi imaju isto mišljenje", naglasio je Gligorov.

Građani Jugoistočne Evrope, kako tvrdi, u suštini smatraju da su "veze i lični kontakti" najvažniji faktoru prilikom pronalaženja zaposlenja.

"Ljudi ne očekuju ništa u poboljšanju stanja na tržištu rada, to je pitanje individualnog snalaženja za njih. Stanje je katastrofalno na tržištu rada ovdje i višedecenijsko je. Lično ljudima EU znači mogućnost da se pobjegne iz ove regije i da se tamo radi. To je s jedne strane pozitivno za EU ali je i dosta negativno za ove zemlje", naglasio je Gligovor poručujući kako se vlade zemalja regiona "ozbiljnu trebaju pozabaviti podacima istraživanja".

Balkanskim barometrom, inače, kao alatom, rezimira se viđenje šire javnosti te poslovne zajednice o različitim pitanjima kojima se bavi strategija JIE 2020.

Njime se pruža niz statističkih podataka o ekonomijama u Jugoistočnoj Evropi, čime se omogućava direktno poređenje s istraživanjem iz prethodne godine, a daje se i uvid koji može pomoći pri analiziranju glavnih makroekonomskih trendova u regionu s ciljem da se utvrde glavna pitanja i oblikuju buduće politike.