To je, po njenim riječima, praćeno i manifestacijama u investicionoj aktivnosti, berzanskim transakcijama, kretanjem kursa američke valute i lančano, refleksijama na globalnom planu.

- Kako izbori u SAD-u utiču na ekonomska kretanja najbolje su pokazale promjene u američkoj administraciji u vrijeme dolaska aktuelnog predsjednika Baracka Obame. Prisjetimo se vremena izbijanja finansijske krize u SAD-u, ogromnih budžetskih deficita, fiskalnih stimulusa odobrenih od Kongresa, propasti krupnih kompanija (posebno u finansijskom sektoru), a koje su bile i inicijalna kapisla za niz promjena do kojih je došlo širom svijeta i koje su prvobitno finansijsku krizu pretvorile u ekonomsku, dužničku, posebno u evropskom dijelu svjetske ekonomije - dodala je Hadžiahmetović.

Također,  kako je navela profesorica Hadžiahmetović, nije naodmet podsjetiti se i snažnih aduta koji je aktuelna administracija koristila u predizbornoj kampanji, a koji su se ticali snažnih reformi zdravstvenog i socijalnog sektora za koje su bili neophodni značajni izdaci iz budžeta preusmjereni, nažalost, na "gašenje požara" izazvanih finansijskom krizom.

- Vratimo li se još dalje unazad na izbore u SAD-u, možemo uočiti da su ekonomski rast, nezaposlenost, inflacija i deficit bili važni pokazatelji starta pojedinih administracija i mjera "uspješnosti" njihovog funkcionisanja tokom mandata. Slično je i s ovim izborima samo su globalne okolnosti značajnije promijenjene, a koje su važne u kontekstu ekonomske problematike - promjene u globalnoj konkurentnosti, novi globalni igrači, promijenjene okolnosti u Evropi, posebno EU, nova partnerstva, odnosi s Rusijom, ratovi, arapski region, nafta... – navela je.

Stoga, naglasila je, nije slučajno da su i teme odnosa s pojedinim zemljama i regionima bile važan dio predizborne kampanje u SAD-u, iako se ekonomska pozadina tih tema nije pominjala eksplicitno.

-Isuviše je važno kako će se SAD nositi s ekonomskim temama i unutar sebe i na globalnom planu, važno i za SAD i za sve regione i zemlje u svijetu – naglasila je Hadžiahmetović.

Govoreći  o suštinskoj razlici između demokrata i republikanaca,  navela je, da su programi djelovanja stranaka po definiciji ili usmjereni za svakoga ili za nekoga (s refleksijama na šire slojeve stanovništva).

Uz to, kako je dodala, važno je spomenuti da i kapital prati veću ili manju sklonost političkim opcijama u skladu sa sopstvenim interesima. Stoga,  ne treba ni da čude značajne podrške nekim od kandidata koje vidimo u anketama, iako bi "po definiciji" očekivanja bila drugačija.

 - Ekonomisti mogu podastrijeti argumente za i protiv obiju opcija, neovisno od konkretnih imena. No, imajući u vidu vrijeme u kome živimo i koje dolazi i probleme s kojima se svjetska ekonomija suočava u vremenu prestrojavanja i problema koje to prestrojavanje apostrofira, cijenim da je demokratska opcija ta koja se adekvatno može nositi s izazovima na globalnom planu.  Posebno želim naglasiti i već otvorene pregovore s EU o slobodnoj trgovini (koji su značajno obilježili vrijeme Obamine administracije) i njihovu važnost u kontekstu konkurentnosti američke i EU ekonomije na globalnom planu.  U tome vidim i šanse naše regije s perspektivom punopravnog članstva u EU – navela je Hadžiahmetović za Fenu.

(Fena)