Na osnovu podataka Agencije za statistiku, turizam je sektor koji najviše zapošljava u BIH. U prvih pet mjeseci ove godine u odnosu na isti period 2015. godine, u djelatnosti pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane povećana je zaposlenost za 7,4 posto. 

U periodu januar – avgust 2016. turisti su ostvarili 775.479 posjeta, što je više za 11,4% i 1.639.102 noćenja, što je više za 10,4% u odnosu na isti period 2015. godine.

U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja u prvih osam mjeseci 2016. godine ostvarili su turisti iz Hrvatske (10,8%), Turske (8,9%), Srbije (8,5%), Italije (6,5%) i Slovenije (5,6%), što je ukupno 40,3%. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 59,7 % noćenja.

Što se tiče dužine boravka stranih turista u našoj zemlji, na prvom mjestu je: Malta sa prosječnim zadržavanjem od 5,6 noći, Litvanija sa 4,2 noći, Južnoafrička Republika sa 4,0 noći, Irska sa 3,5 noći, i Kuvajt sa 3,4 noći.

Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja ostvaren je u okviru djelatnosti Hoteli i sličan smještaj sa učešćem od 92,2%. a 3,5 noći i Kuvajt sa 3,4 noći, podaci su Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine. 

Najatraktivnije destinacije u našoj zemlji su Sarajevo kao glavni grad, zatim neizostavna Hercegovina (Mostar, Blagaj i Počitelj), te Travnik, Jajce i Bihać.

"Sarajevo, poznat kao evropski Jerusalem, predstavlja spoj istoka i zapada, susret različitih kultura, običaja i tradaicija. Prilikom posjete Sarajevu, neizostavan je obilazak starog dijela grada, Baščaršije, zatim Vrela Bosne i Tunela spasa. Svaki obilazak se uvijek završava na Žutoj ili Bijeloj tabiji sa nezaboravnim pogledom", kazala je Alma Ligata, voditelj poslovnice putničke agencije Zenith Group.

Vrste turizma koje su dominantne u BiH su: ratni turizam, zimski turizam, kulturni turizam,  eko, etno turizam, vjerski turizam, banjski turizam, te primorski turizam. 

"Nažalost, naša zemlja je još uvijek poznata po proteklom ratu, tako da je ratni turizam jedan od najzastupljenijih. Od posjete Tunelu spasa, do posjete Memorijalnom centru u Srebrenici, turisti puni impresija i sa drugim pogledom na našu zemlju se vraćaju u svoju zemlju", ističe Ligata.

Na teritoriji Bosne i Hercegovine vijekovima su se ukrštale razne kulture, religije i tradicije, ostavljajući svoj pečat, što daje dodatnu vrijednost za stvaranje specifičnog turističkog proizvoda.

"Kada su u pitanju naredne godine i budućnost u turizmu, seoski turizam predstavlja perspektivu. Turisti su zainteresovani za kupovinu eko hrane, posebno za med, žele da iskuse seoski način života, čak i da se okušaju u branju voća ili povrća na seoskom imanju. Turisti nas opisuju kao prijateljske, tople, ali i velikodušne osobe",  navodi Ligata.

BiH se u smislu stepena njenih turističkih potencijala kojima obiluje, može smatrati neobrađenim dijamantom.

"Turizam predstavlja potencijal svake zemlje pa tako i naše, ima pozitivan uticaj u svim djelovima privrede, prije svega na društveni proizvod i zaposlenost. Naša vlast bi trebala prepoznati sve navedeno i uložiti više u turizam kao razvojnu šansu naše zemlje", zaključuje Alma Ligata.

(Aldijana Kujović)