Tako u BiH postoji 14 različitih zakona o koncesiji i 12 zakona o javno-privatnom partnerstvu. Ovakav zakonski okvir potrebno je unaprijediti kako bi bio atraktivniji privatnim investitorima, ali na način da javni sektor ima kontrolu nad tim procesom.

S obzirom na to da brojni projekti, od važnosti za građane, mogu biti realizirani upravo kroz javno-privatno partnerstvo, Ured koordinatora za reformu javne uprave BiH organizirao je radnu konferenciju o tom pitanju za predstavnike Vlade Federacije BiH, Vlade Republike Srpske i Vlade Brčko Distrikta.

Skupu su prisustvovali stručnjaci iz ove oblasti iz zemalja regije koji se najduže bave ovim pitanjima kako bi se sagledala najbolja iskustva susjednih zemalja, ali i da bi se organizirala sadržajna rasprava o tome kako treba izgledati zakonodavni okvir javno-privatnog partnerstva u BiH.

Pravni osnov za uređenje javno-privatnog partnerstva preuzet je iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju te se od institucija očekuje da kreiraju ambijent i zakonski okvir za realizaciju projekata iz javno-privatnog partnerstva.

Profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Tarik Zaimović kazao je da iako je ustavno uređenje BiH složeno, ali iskustva iz regije sagledavaju kroz sadržajni i institucionalni okvir, ističući da u BiH ipak ne može biti primijenjen centralizirani model kakav je slučaj u Srbiji ili Hrvatskoj.

- No, u domenu sadržaja samog zakona i odredbi koje su važne za implementaciju projekta javno-privatnog partnerstva tu nije važno kakvo je institucionalno uređenje države budući da bilo da se on implementira na nivou kantona ili entiteta potrebno je primijeniti iste korake - naglasio je Zaimović.

Primjera radi ukoliko se radi procjena rizika procedura je ista bez obzira da li se to radi na nivou kantona ili entiteta, te Zaimović dodaje da uspješni primjeri realizacije projekata u zemljama okruženja mogu biti iskorišteni i u BiH.

Zaimović je u razgovoru za Fenu kao primjer naveo novu zagrebačku zračnu luku za koju je i bivši direktor rekao da nikada ne bi bila završena da nije bilo javno-privatnog partnerstva, odnosno da su se čekala budžetska sredstva, projekat ne bi bio završen za 50 godina. Realizacijom tog projekta Zagreb će dobiti kvalitetan aerodrom koji će biti i zvanično otvoren u ovoj godini.

Javno-privatno partnerstvo, ističe profesor Zaimović, predstavlja mogućnost za razvoj države jer se može dogoditi da se država više neće moći zaduživati kod međunarodnih kreditora kako bi osiguravala novac za izgradnju, primjera radi, cesta.

- U postojećem sistemu, kada bismo napravili analizu šta su vlade radile, garantiram da bi najmanje 30 do 50 posto stvari mogli raditi kroz javno-privatna partnerstva i bolje bi i efikasnije to radio privatni partner - tvrdi Zaimović.

Dodao je i da je podrška biznis sektora u ovom procesu izuzetno važna, pored političke volje, jer bez privatnih poduzetnika i njihove inicijative i želje da investiraju ne može biti ni javno-privatnog partnerstva.

Mišljenja je da bi javni prijevoz u Sarajevu mogao biti riješen putem javno-privatnog partnerstva s ciljem da se dobije bolji kvalitet usluga za građane, a to sigurno ne bi ugrozilo funkcioniranje javnog gradskog saobraćaja, jer se uvođenjem privatnog partnera u autobuski saobraćaj u Sarajevu to nije dogodilo.

Ustvrdio je i da je osnovni preduvjet za funkcioniranje javno-privatnog partnerstva da se na duži rok od 12, 15 ili 20 godina kalkulira da to manje košta javni sektor i porezne obveznike, a istovremeno to je i ugovorni odnos u kojem se tačno precizira šta se treba ispuniti.

Napomenuo je da sve što uradi privatni sektor i koristi za javnu funkciju odnosno eksploataciju javnog dobra na kraju se vraća javnom sektoru, a kao primjer Zaimović navodi pitanje javne rasvjete i stepena kriminaliteta jer ukoliko je javna rasvjeta kvalitetnija opada stepen kriminaliteta u društvu.

Stoga, javno-privatno partnerstvo znači dugoročnu saradnju javnog i privatnog sektora na ugovornoj osnovi, radi zadovoljenja javne potrebe osiguravanjem finansiranja u cilju izgradnje, sanacije, rekonstrukcije, upravljanja, održavanja infrastrukture, pružanja usluga i izgradnje objekata.

(FENA)