- Poznato je da je u BiH formiranje cijena slobodno, pa distributeri i trgovci naftom sami prilagođavaju cijene svjetskom tržištu. Svjestan situacije upozoravam da će ovako povećanje cijena imati sigurnu lančanu posljedicu poskupljenjem usluga prijevoza i prehrambenih artikala, što bi bio udar na budžet građana. Zato pitam šta je Vijeće ministara BiH i nadležne institucije entiteta uradile na zaštiti građana od ovakvih udara – kazao je Isaković, piše agencija Patria.

Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa kazao je da su oni kao ministarstvo uputili relevantnim entitetskim ministarstvima upit da se provjere iznosi maloprodajne marže distributera nafte te mogućnosti da najavljena poskupljenja djelomično ublaže tako što će se dio tereta poskupljenja nafte prebaciti i na distributere, a ne samo građane.

- Nažalost, odgovor koji smo dobili ukazuje na to da formiranje cijena slobodno prema uslovima tržišta, s tim da se indirektni porezi carina, akciza, naknada za puteve, PDV obračunavaju u skladu s odgovarajućim propisima koji regulišu njihovu visinu i obračun. Nafta je roba čija cijena zavisi i od drugih faktora te praktično nema zakonskih ograničenja za iznose maloprodajne marže – poručili su iz Ministarstva.

Iz Federalnog ministarstva trgovine su mišljenja da nisu nastupili razlozi za propisivanje mjera neposredne kontrole cijena vezano za eventualno zakonsko ograničenje visine maloprodajne mreže distributera naftnih derivate.

Ood 1. februara građani svjedoče negativnim efektima donošenja Zakona o akcizama, što najviše osjete građani koji  gorivo sada plaćaju 2,15 – 2,16 KM, a što je posljedično dovelo do poskupljenja cijene žitarica, te ostalih životnih namirnica. 

Novac prikupljen od putarina nakon donošenja Zakona o akcizama još nije raspoređen niti podijeljen jer nema dogovora koliko sredstava od toga pripada RS-u, a koliko Federaciji.

(Patria / Haris Ahbabović)