Banka je analizirala i situaciju u drugim zemljama Zapadnog Balkana i zaključila da industrijska proizvodnja i povećanje izvoza u EU podržavaju rast u BiH, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji, dok Crna Gora, Albanija i Kosovo imaju korist od snažnog oporavka ugostiteljstva tokom ljeta.

Rezultati ostvareni u prvoj polovini godine

Značajna revizija prognoze za 2021. naviše zasnovana je na rezultatima ostvarenim u prvoj polovini godine koji su bili bolji od očekivanih, kao i naznakama nastavka rasta tokom trećeg kvartala.

Industrijska proizvodnja i rastući izvoz u zemlje EU podržavaju rast u Bosni i Hercegovini, Severnoj Makedoniji i Srbiji, dok su privrede Albanije, Kosova i Crne Gore imale koristi od snažnog oporavka u ugostiteljskom sektoru tokom ljetnjih mjeseci. Oporavak je također zasnovan na ekspanziji privatne potrošnje usljed rastućeg nivoa doznaka iz inostranstva, povećanja plaća i rasta kreditne aktivnosti u većini privreda regije.

Slično kao i u ostalim regijama EBRD-a, i na zapadnom Balkanu potrošačke cijene su u postepenom rastu od početka 2021. godine usljed povećanja cijena hrane i energenata. Fiskalna politika je ostala akomodativna, a stope monetarne politike na historijski najnižim nivoima kako bi se podržala ekonomski oporavak, međutim vjerovatnoća zaoštravanja raste, s obzirom na i dalje rastuće nivoe cena i trendove u evrozoni.

Značajne neizvjesnosti

Ana Krešić, regionalni ekonomista EBRD-a za zapadni Balkan, rekla je: „Iako su znaci ekonomskog oporavka na zapadnom Balkanu do sada bili snažni, ostaju značajne neizvjesnosti, posebno one vezane za budući tok pandemije i potencijalno pogoršanje spoljnih faktora“.

Predviđa se da će ekonomije širom regiona u kojima EBRD ulaže ove godine rasti u proseku za 5,5 posto. Iako ovo predstavlja reviziju naviše od 1,3 procentna poena u odnosu na njenu junsku prognozu nakon dobrog učinka u prvoj polovini godine, Banka upozorava na rizike koji su pred nama.

Gorko-slatki oporavak

Glavni ekonomista EBRD-a Beata Javorčik rekla je da je ovo gorko-slatki oporavak.

- Prva polovina 2021. donijela je snažan skok. Ali sada vidimo sve više razloga za zabrinutost. Dok visoke cijene roba idu u korist izvoznicima, one dosta opterećuju trgovinski bilans uvoznika. Snabdijevanje pristupačnom energijom kada ulazimo u zimski period postaje ozbiljna briga, posebno zato što je prostor za manevar vlada ograničen - navela je Javorčik.

Fiskalna ranjivost država se povećala zbog sprovođenja velikih paketa podsticajnih mjera kao odgovor na krizu Covid-19. Javni dug u regijama EBRD je s tim u skladu porastao u prosjeku za 13 procentnih poena BDP-a od kraja 2019. godine. Iako su troškovi zaduživanja u većini privreda ostali ispod nivoa koji su bili pre krize, u nekim zemljama su naglo porasli.

(H. Ahbabović)