Prema riječima Ane Hernandez Pisonero, portparolke u Evropskoj komisiji, ove godine će biti alocirana 1,1 milijarda eura za projekte u regionu, što znači da je uključeno dodatnih 600 miliona eura od ukupnih devet milijardi iz treće komponente Instrumenata pretpristupne pomoći.

– Vjerujemo da ćemo biti u mogućnosti da do kraja godine odobrimo konkretne projekte kroz investicioni okvir za zapadni Balkan u partnerstvu s međunarodnim finansijskim institucijama – rekla je ona za Nezavisne.

Napomene radi, na planu investicija počelo se raditi od 2018. godine, kada je Evropska komisija usvojila Strategiju za Zapadni Balkan, a konačno je zaokružena na ovogodišnjem samitu EU i zapadnog Balkana u Kranju, pod pokroviteljstvom slovenačkog predsjedavanja EU, prenosi Biznisinfo

Ovim planom investicija predviđeno je do 9 milijardi eura iz Instrumenata pretpristupne pomoći u vidu grantova i više od 20 milijardi eura u vidu javno-privatnog partnerstva.

Kako za Nezavisne rekao Faris Kočan s Fakulteta političkih nauka u Ljubljani, očekuje se da će evaluacije prvih deset projekata krenuti tokom ove i naredne godine. Ako se, kako kaže, prvih deset projekata pokaže pozitivnim, naredni projekti bi mogli doći na red već 2024.

Prema njegovim riječima, prvi projekti koji će biti realizovani su autoput Priština-Niš, autoput Sarajevo-Ploče, brza cesta Sarajevo-Podgorica, kao i Beograd-Podgorica, te povezivanje jadranske obale.

Što se tiče projekata iz oblasti električne energije, BiH će biti uključena u interkonekciju sa Hrvatskom, a pored ovog projekta predviđena je izgradnja nekoliko hidroelektrana u regionu. BiH će, takođe, biti uključena u projekte energetske efikasnosti, izgradnju digitalne infrastrukture, podršku malim i srednjim preduzećima i kroz podršku za mlade.