O trendovima u vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH u 2023. godini govorili su predsjednik Komore Vjekoslav Vuković, potpredsjednik Zdravko Marinković i direktor Sektora za makroekonomski sistem Slaviša Ćeranić.

- Analize za 2023. godinu pokazuju da ključni razlozi pogoršanja obima razmjene leže u smanjenoj privrednoj aktivnosti na nivou EU. Pogoršanje međunarodnog okruženja, geoplitičke tenzije, borba protiv inflacije, kupovina skupljih energenata, zelena tranzicija, monetarna stezanja, itd su doveli do pada aktivnosti na nivou EU, koja je ključni partner za privredu BiH - kazao je Vuković.

Vrijednost izvoza iz BiH u 2023. godini iznosi 17,2 milijardi KM što je manje za 1,20 milijardu KM ili 6,57 posto u odnosu na 2022. godinu, a uvezena je roba u ukupnoj vrijednosti od 28,2 milijardi KM, što je manje za 875,60 miliona KM ili 3,01 posto u odnosu na godinu ranije. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 11,1 milijardu KM, a pokrivenost uvoza izvozom 60,8 posto.

Bosna i Hercegovina je skoncentrisana prvenstveno na tržište EU, pa se 72,3 posto od cjelokupnog izvoza plasira na tržište EU. U 2023. godini zabilježen je pad izvoza na tržište EU za 6,71 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Najznačajniji bh. vanjskotrgovinski partneri po obimu trgovine su Hrvatska sa 17,32 posto učešća u ukupnom obimu razmjene Bosne i Hercegovine, zatim Srbija (13,17 posto ), Njemačka (11,63 posto), Slovenija (8,38 posto) i Italija (7,99 posto). Po pokrivenosti uvoza izvozom, najznačajniji partneri su Austrija (116 posto) i Njemačka (106 posto). Istovremeno, najveći izvoz bilježimo u Njemačku (2,7 mlrd. KM), Hrvatsku (2,6 mlrd. KM) i Srbiju (2,1 mlrd. KM), a najviše uvozimo iz Hrvatske (5,3 mlrd.KM), Srbije (3,9 mlrd. KM) i Njemačke (2,6 mlrd. KM).

- I pored toga što je Njemačka, kao najveće izvozno tržište, bila u recesiji u 2023. godini ostvaren je rast izvoza od 20,70 mil KM. Rast izvoza zabilježen je i u Austriju, gdje je pokrivenost izvoza uvozom 116 posto, u iznosu od 6,72 mil KM. Iz ovih pokazatelja može se zaključiti da je BiH uspjela održati kontinuiran rast izvoza na neka od najznačajnijih tržišta usljed dugoročnih ugovora i uspjeha privatnog sektora, prije svega u metalskom i drvnom sektoru, i da odgovore pravovremeno i kvalitetno na ugovorene narudžbe - kazao je Vuković.

Vodeći izvozni bh. proizvodi bili su električna energija (1,1 mlrd. KM), izolovana žica (663,9 mil. KM) i željezne ili čelične konstrukcije (613,4 mil. KM), dok smo najviše uvozili naftna ulja (2,4 mlrd. KM), osobne automobile (1,1 mlrd. KM) i lijekove (684,2 mil. KM).

Privreda Bosne i Hercegovine, kako su istakli predstavnici VTK/STK BiH, unatoč svim izazovima, kako vanjskim tako i unutarnjim, pokazala je visok stupanj agilnosti, otpornosti, ali i fleksibilnosti.

Nakon prezentacije održan je panel „Poboljšanje poslovnog ambijenta s ciljem povećanja izvoza u 2024. godini“ na kojem je razgovarano, između ostalog, o podršci kompanijama kako bi, prije svega, uspjeli da zadrže svoje kupce, te prošire poslovanje na druga nova tržišta.

Na panelu su učestvovali predstavnici bh. instititucija Hajrudin Podbićanin, (Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH), Samir Džaferović (Ministarstvo komunikacija i prometa BiH), Dino Selimović (Ministarstvo vanjskih poslova BiH), Marko Kubatlija (Agencija za unapređe nje stranih investicija BiH) i Miljka Kutić (Uprava za neizravno/indirektno oporezivanje), saopćeno je iz VTKBiH.

(Ajdin B.)