Porast stope kriminala i svakodnevni šokantni naslovi navode na to da kompletno bosanskohercegovačko društvo odavno ima pogrešnu percepciju o elementarnim društvenim vrijednostima. Svjedoci smo, skoro svakodnevno, nasilja nad djecom, među vršnjacima, nasilja u porodici, socijalnoj nepravdi, porastu kriminala na ulicama i javnim mjestima. Posljedica postavke vrijednosti u jednom društvu, gdje su uzori društva pogrešni i gdje je najvažnije doći do brzog novca i moći, može biti vrlo pogubno za jedno društvo i mlade živote. 

Šta su to društvene vrijednosti ?  

„Sa sociološkog aspekta, svako društvo odnosno svaka kultura posjeduje određene mentalne predodžbe o raznim idejama , pojavama, o drugim ljudima. Mi sociolozi ih nazivamo centralnim predstavnicima i one su važne za postojanje i opstanak svakog društva. Zbog problema sa vrijednostima u bosanskohercegovačkom društvu mi imamo prilično ozbiljne probleme. Društvene vrijednosti predstavljaju kriterijume koje članovi društva dijele i dalje u svom djelovanju, u životu, na poslu pa čak i u svom slobodnom vremenu."

Kako  bosanskohercegovačko društvo gradi društvene vrijednosti ? 

"Ono što je vrlo važno za bosanskohercegovačko društvo u ovim kriznim vremenima i nakon rata, mi kao društvo nismo postigli koncenzus kakve mi to vrijednosti društvene, one sa elementima civilizacijskih vrijednosti, najviše želimo da slijedimo. Mi nemamo društveni dogovor o tome kakvi mi kao pojedinci trebamo biti da bismo gradili društvo kakvo trebamo da gradimo. "

U problemu kojeg imamo a tiče se društvenih vrijednosti u našoj zemlji, na koji način mediji mogu uticati ? 

"U ovom problemu pogotovo u kontekstu kriminalnih djela, vrlo je važno reći da je važno kakve se vrijednosti promiču u našem javnom diskursu, naročito kada je u pitanju medijska kultura. Nanovo se postavlja pitanje ko su uzori u društvu, ne samo mladim ljudima nego uopšte članovima našeg društva. Da li su to uzori iz oblasti politike, u nekom humanističkijem smislu, iz historije, iz umjetnosti, iz kulture uopšte, koji su to ljudi koji sa svojim vrijednostima nama mogu danas ili kroz historiju pokazati kakvi mi trebamo biti i samim tim stvarati tu društvenu koheziju da smo svi jedni uz druge, da osjećamo pripadnost društva. Međutim, kao sociolog, napominjem najlakše je svesti krivicu na medije i na medijsku kulturu. U cijelom svijetu, mediji imaju zabavljački karakter. Za mene su jedan od najozbiljnijih uzroka što naše institucije ne grade vrijednosti niti ih proizvode. Institucije imaju tu odgovornost i tu čvrstinu, kada institucije bile one obrazovne, kulturne proizvedu određenu vrijednost ona se prima u društvu."

Na koji način institucije mogu da doprinesu razvoju društvenih vrijednosti bosanskohercegovačkog društva ? 

 "Mislim da tu institucije trebaju mnogo ozbiljnije i dublje da rade na izgradnji adekvatnih vrijednosti u društvu gdje ne bismo imali da vrijednost znanja apsolutno se nipodaštava. Vrijednost nekog poštenog rada također. Uglavnom se sve svodi da se ljudi obogate na vrlo lak jednostavan način, pa da li su to u pitanju različiti talent show, ili sa druge strane tolika promidžba kladionica koje dalje uvode društvo u devijantno stanje kada je u pitanju kockanje. "

Može li se reći da su mediji i medijska kultura  jedini krivci za stanje vrijednosti u društvu ? 

Ne želim da mediji budu glavni krivci za ovakvu sliku u našem društvu bez adekvatnih uzora, bez nekih ideala, bez ideja koje se grade na elementarnim civilizacijskim vrijednostima, a koje su vrlo važne za svako društvo. Tu su u pitanju institucije u Bosni i Hercegovini u bilo kojem domenu i segmentu da moraju mnogo ozbiljnije da rade na ovom pitanju. Društvo koje nema koheziju nema imuni sistem da se bori sa problemima koje svako društvo na svijetu ima. Što je jača kohezija, što su pojedinci obogaćivani plemenitijim vrijednostima tako je svako društvo mnogo jače i snažnije da se suoči sa različitim udarima. Svjedoci smo na globalnom planu koliko je danas teško različitim društvima, različitim kulturama da postoje i da opstaju i dalje razvijaju. 

"Svako društvo čije institucije ne proizvode pravilne vrijednosti, imaju problem.", zaključuje profesorica. 




Piše: Erna Hadžić