Poređenja radi, cijena 1l goriva 12.11. ove tekuće godine za eurodizel iznosila je 3,41 KM na pojedinim pumpama, cijena benzina 95 se kretala oko 2,96 KM.

Ono što je najinteresantnije za analizirati jeste na koji način se određuje i od čega sve ovisi ne samo cijena barela nafte, nego i cijena koju krajnji potrošač plati za 1l goriva na pumpama.

U Federaciji FBiH, cijena koju krajnji potrošač plati na pumpi, ovisi od nekoliko bitnih faktora: 

nabavne cijene (rafinerijska cijena goriva obračunava se u odnosu na berzu derivata, a za južnu Evropu, uključujući BiH, se koristi Platts European Marketscan, mediteranska berzanska kotacija CIF MED Genova/Lavera).  Od čega ovisi: kurs dolara, razni drugi faktori (konkretno ovih dana cijena direktno ovisi o kretanjima protesta u Kini)  +  rafinerijska marža; 
marža maloprodajnih trgovaca koja iznosi 0,25 KM po litri (trenutno ograničena odlukom Vlade FBiH); 
akcize  - U skladu sa Zakonom o akcizama, akciza na naftne derivate plaća se po litru derivata na količinu utvrđenu pri temperaturi 15 stepeni i to za dizel-gorivo i ostala plinska ulja 0,30 KM; petrolej (kerozin) 0,30 KM; motorni benzin – bezolovni 0,35 KM; motorni benzin 0,40 KM; lož-ulje ekstra lako i lako specijalno (EL i LS) 0,45 KM; biogoriva i biotečnosti 0,30 KM;
putarine - kao vrsta indirektnog poreza plaća u iznosu: 0,15 KM po litru proizvoda, i 0,25 KM po litru proizvoda za izgradnju autoputeva i za izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva, od čega se 0,20 KM odnosi na izgradnju autoputeva, a 0,05 za izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva. Putarina se ne plaća za petrolej (kerozin) i) lož-ulje ekstra lako i lako specijalno (EL i LS); 
PDV - kao promjenljiva kategorija u odnosu na nabavnu cijenu koju na kraju formira maloprodajni trgovac; 

Prije nekoliko mjeseci je, bilo u proceduri pa kasnije i propalo, ukidanje akciza na gorivo. Tada kako je predloženo, gorivo je trebalo biti jeftinije 0,30 do 0,40 KM. 

Diferencijalna stopa PDV-a na naftne derivate je još uvijek na čekanju, "privremeno trajno" na čekanju. 

Admir Čavalić, ekonomski analitičar naglašava kako cijenu nafte određuju prilike na globalnom tržištu, proizvođači nafte, rafinerije, specifični državni nameti, transportni troškovi, distributeri i na kraju maloprodavci. 

Nivo opterećenosti naftnih derivata nametima države nije mnogo drugačiji nego u drugim zemljama regije.

Ono o čemu se u posljednje vrijeme raspravlja jeste i kako su se cijene barela nafte kretale od početka agresije Rusije na Ukrajinu. Naime, cijene nafte na svjetskom tržištu početkom rata u Ukrajini, tačnije krajem februara popele su se na više od 100 američkih dolara po barelu, prvi put od 2014. godine. Najviša cijena je bila u martu ove godine, iznosila je otprilike oko 112 dolara. Vrlo važno je napomenuti da je tada srednji kurs dolara iznosio 1,77 KM. 

U martu 2022.godine, na našim pumpama dolazi do skoka cijena. Benzin 95 košta oko 2,75 KM, eurodizel oko 2,98 KM. 
Poređenja radi, u februaru 2021. godine, barel sirove nafte je koštao 61 dolar, dok su cijene na pumpama bile za benzin 95 oko 2,00 KM, a za dizel 1,97 KM. 
U međuvremenu mnogo turbulencija cijena, javnost stiče utisak da cijene mnogo brže rastu nego što opadaju. 
1. decembar 2022.godine, najavljeno opadanje cijena. Srednji kurs dolara je 1,88KM, u opadanju. Barel nafte na svjetskom tržištu iznosi 86,68 dolara. Cijene na pumpama koje zatičemo su: benzin 95 oko 2,70KM, eurodizel oko 2,96 KM. Dolazi se do zaključka da kurs dolara (vrijednost) neposredno diktira cijene počevši od sirove nafte, distribucije, marže rafinerija, veletrgovaca i slično s tim da trenutno treba uzeti u obzir da su marže maloprodajnicima ograničene. 

Ono što sve treba uzeti u obzir prilikom formiranja mišljenja o tome zašto javnost ima utisak da se cijene mnogo brže podižu nego spuštaju jeste i mišljenje ekonomskog analitičara Admira Čavalića da iako postoji veoma razvijena konkurencija među maloprodavcima nafte i naftnih derivata, problem je kod velikih nacionalnih uvoznika i distributera koji su u djelimično oligopolskom položaju. Ovo vjerovatno omogućava određeno neformalno dogovaranje oko marži i finalne cijene proizvoda. To je ujedno odgovor na pitanje zašto se dešavaju tržišne anomalije u vidu izostanka brže reakcije na globalni pad cijene nafte. 

Otvara se mogućnost da postoji dogovor između nacionalnih uvoznika i distributera naftom da se formiraju jedinstvene ili slične finalne cijene. 

Razlike u cijenama naravno postoje i u BiH. Primjera radi, gorivo na sjeveru RS skuplje od onog na jugu. Neki od razloga se odnose na transportne troškove, ekskluzivitet lokacije, kvalitet goriva, posebnu taksu za naftne terminale za FBiH, vrijednost brenda, druge benefite po potrošače, program lojalnosti i slično, visine životnog standarda. 

Šta se ubuduće očekuje ? Svijet čeka 4. decembar, sastanak OPEC+ grupe jer nije poznat ishod završnog sastanka OPEC-a za ovu godinu. Tokom oktobarskog sastanka, Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i OPEC+ grupa koju čine pojedine države proizvođači koje nisu dio OPEC-a, odlučila je da smanji dnevnu proizvodnju nafte za dva miliona barela od novembra. Stručnjaci nisu sigurni šta će grupa OPEC+ odlučiti u nedjelju, ali se očekuje da će proizvođači nafte djelovati nakon što razmotre moguće posljedice ograničenja cijene ruske nafte, koje će stupiti na snagu 5. decembra.

(Erna Hadžić)