"Madam"

Prije dva dana, nakon kriminalističke obrade u Državnoj agenciji za istrage i zaštitu, Ajla Čeljo, inače, inspektorica Uprave za inspekcijske poslove KS osumnjičena za krivično djelo primanje dara i drugih oblika koristi, predata je u nadležnost Tužilaštva Kantona Sarajevo. 

Naime, provodeći posebne istražne radnje Tužilaštva Kantona Sarajevo, osumnjičenu su prije dva dana lišili slobode pripadnici SIPA-e, nakon što je od vlasnika jedne biohemijske laboratorije u Sarajevu prethodno tražila novac, koji je prilikom simuliranog davanja potkupnine i primila u iznosu od 1.000 KM. Osumnjičena je uhapšena s označenim novčanicama. Inače, traženje mita prijavio je vlasnik laboratorije od kojeg je osumnjičena inspektorica tražila novac, nakon obavljenog inspekcijskog nadzora, a kako mu ne bi izdala prekršajni nalog sa novčanom kaznom.

Iz reda djela uhapšene inspektorice, "Avaz" navodi da je upravo Čeljo vršila prvi nadzor u Osnovnoj školi "Grbavica I", a u vezi sa odlukom da se na posao među učenike vrati presuđeni pedofil Samir Alihodžić, nastavnik Tjelesnog i zdravstvenog odgoja. 

Nezvanično, kako navodi "Avaz" , Čeljo je koristila poziciju inspektorice i na najbanalnijim svakodnevnim stvarima. Tako je jednom prilikom navodno napala policajca na Ilidži, koji ju je upozorio da se nezakonito parkirala.

Navodno je, prema izvorima "Avaza" i ulazila u butike u Sarajevu , nakupila bi pune kese odjeće i samo bi izašla. Uvijek je potencirala, prema navodima "Avaza" radnicima da je ona inspektorica i da može uvijek doći i napisati kaznu. 

Šefica u crnoj košulji 

U akciji naziva "Brend IV" koju su 21. decembra proveli policijski službenici Agencije za istragu i zaštitu Bosne i Hercegovine (SIPA) na području Banjaluke, među šestero uhapšenih bila je i Jelena Majstorović, šefica Grupe za sprečavanje krijumčarenja i prekršaje u Regionalnom centru Uprave za indirektno oporezivanje BiH te je za troje njih određen pritvor.

Sud Bosne i Hercegovine je mjere pritvora odredio na osnovu prijedloga Tužilaštva BiH.
Pritvor je određen osumnjičenima Jeleni Majstorović, Radenku Popoviću i Stevi Saviću koji po ovom rješenju može trajati najduže mjesec, računajući od dana hapšenja, tačnije, od 21. decembra 2022. do 21. januara 2023. ili do nove odluke Suda.

Osumnjičenima je pritvor određen zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili krivična djela udruživanje radi činjenja krivičnih djela zloupotreba položaja, odnosno, zbog bojazni da će osumnjičeni ukoliko se nađu na slobodi ometati krivični postupak utjecajem na svjedoke, kao i zbog bojazni da će osumnjičeni ponoviti krivično djelo.

Prema ranijem pisanju Capital.ba, Majstorović je javnosti poznata po tome što je tokom 2017. i 2018. godine, skupa sa kolegom Radenkom Popovićem zvanim Pop, najmanje deset puta iskoristila svoju poziciju i ucjenjivala trgovace tražeći im mito. Istraga je pokazala da su u najmanje četiri slučaja trgovcima nezakonito oduzeli nakit vrijedan više od 200.000 maraka.

Inspektorka i njen kolega su imali uhodan način rada, navodno tražili su novac kako ne bi kontrolisali poslovanje trgovaca, a onima koji odbiju, nezakonito su oduzimali robu.

Majstorović je od 2020. godine postala šefica Grupe za sprečavanje krijumčarenja i prekršaja u Regionalnom centru Banja Luka, a do sada je u Upravu za indirektno oporezivanje uspjela zaposliti i kćerku Janu Majstorović.

U javnosti, Majstorović i Popović, kao njihove kolege Stevo Savić i Vladimir Puzić, zbog boje uniforme, nosili su nadimak među vlasnicima trgovina kao "crnokošuljaši”. O ovoj temi smo pisali i ranije. 

Dolazi li nam na naplatu nepostojanje sistema vrijednosti prilikom zapošljavanja na važnim funkcijama ? 

Sociologinja Sarina Bakić je za naš portal odgovorila na važna pitanja, tiču se bh. društva u cjelini i šta je to najpogubnije po naše društvo. Ono što profesorica ističe jeste da zajednički kao društvo nemamo usaglašene stavove po pitanju sistema vrijednosti i samim tim imamo problem sa pasivnošću mladih ljudi.

"Ono što je najpogubnije za svako društvo pa tako i bosanskohercegovačko jeste kada mladi ljudi tog društva ne vide perspektivu i nemaju volju niti želju da budu dio društva. Društva koje nakon ogromnih ratnih stradanja i svih posljedica rata nije još uvijek u stanju napraviti dogovor kada su u pitanju vrijednosni sistemi i vrijednosti koje svi članovi trebaju živjeti i uvažavati.", objasnila je profesorica te navodi da su čak u pitanju i elementarne civilizacijske vrijednosti kao što su poštivanje drugog i drugačijeg te pravo svakog djeteta na školovanje i čovjeka na rad. 

Na pitanje šta nam je dalje raditi, profesorica odgovara: " BiH društvo se našlo u velikim problemima jer sa stanovišta konkretnog pitanja ne postoje smjernice koje bi trebalo ispunjavati i poštovati svi, o tome kuda se odnosno u kojem smjeru ovo društvo treba kretati, kakvu državu žele svi te kakav život žele svi." 


(Piše: Erna Hadžić)