Posljednju utakmicu na ovom stadionu su odigrali još u trećem kolu, koje se igralo 6. augusta prošle godine protiv ekipe Posušja, nakon čega se počelo sa rekonstrukcijom terena. akle, od tog dana do nedjelje kada je na rasporedu utakmica sa Tuzla Cityjem proći će 260 dana.
Sarajevo je zbog toga bio primoran domaće utakmice igrati van glavnog grada BiH. 

O kašnjenju radova na stadionu Koševo ali i na drugim stadionima širom BiH, kao i propustima pisali smo RANIJE. 

Kontaktirali smo Predsjednika nadzornog organa Nogometnog Saveza BiH Nedima Ćehajića, da još ranije odgovori na mnogobrojna pitanja javnosti, međutim Ćehajić je bio kratak u odgovoru da nije potparol NS BiH te da je upoznat sa situacijom na terenu kao nadzorni organ. 

Sejad Đozo, Predsjedavajući OV Centar je još ranije ukazivao na nepravilnosti koje su se pojavile, te je u interesu javnosti ali u interesu Općine Centar kao upravitelja općinske imovine, tražio odgovore na pitanja o mehanizmima zaštite koji se odnose prije svega na ugovorne obaveze ali i kasnijem održavanju terena stadiona Koševo koji tek slijedi. Ovom prilikom govorio je na nekoliko naših pitanja i otkrio mnoge zanimljive detalje.

Source: Vi ste jedini još decembru prošle godine upozoravali na OV Centar i govorili o nalazu Federalnog zavoda za agropedologiju koji je pokazao da nosivo-hranidbeni sloj travnjaka nije adekvatan. Kakve su reakcije bile kada ste ukazivali na problem još u decembru? Šta se moglo sve spriječiti da se adekvatno i brzo reagiralo na početku? 

Đozo: Nakon što smo iz medija saznali, još polovinom decembra prošle godine, da radovi na našem najvećem stadionu ne idu planiranim tokom, te informisani, također iz medija, da je izvršena analiza materijala, preciznije nosivo-hranidbenog sloja postavljenog kao osnova budućem hibridnom terenu na Olimpijskom stadionu "Asim Ferhatović Hase", koju je radio Federalni institut za agropedologiju, a koju je naručila Javna ustanova Centar za sport i rekreaciju (JU CSR), na decembarskoj sjednici, preciznije 29.12.2022. godine, Inicijativom sam tražio da se ona dostavi Općinskom vijeću Centar, jer smo upravo mi kao najveće predstavničko tijelo naših građana i naše lokalne zajednice nadležni da upravljamo i raspolažemo kompletnom općinskom imovinom, pa i ovim stadionom. Također sam od JU CSR i nadležne općinske Službe tražio odgovore zašto je tražena analiza materijala koji se ugrađuje na naš najveći stadionu, zašto o rezultatima analize nismo odmah upoznati, zbog čega smo za nju saznali iz medija, zašto nije upoznato Vijeće Općine Centar, kao jedino nadležno da upravlja i raspolaže svom općinskom imovinom. Svima nam je već u tom trenutku bilo poznato da su radovi i rokovi za postavljanje nove trave bili probijeni. Vijeće je jednoglasno usvojilo Inicijativu, ali mi nažalost sve do kraja marta ove godine nismo dobili odgovore, niti navedenu analizu, što je bila obaveza općinske Službe i Javne ustanove CSR. Moram napomenuti da sam i na januarskoj, kao i na februarskoj sjednici tražio navedenu analizu i postavljao ista pitanja. 

Source: Da li u ugovoru koji je Općina Centar sklopila s Nogometnim savezom BiH postoje ikakvi mehanizmi zaštite u slučaju probijanja rokova koji su bili, ali i bilo kojih drugih oštećenja? 

Đozo: Također sam postavljao pitanja i tražio odgovore da li su u ugovoru koji je Općina Centar sklopila s Nogometnim savezom Bosne i Hercegovine (NS BiH) ugrađeni ikakvi mehanizmi zaštite za Općinu, čijom bi aktivacijom bila nadoknađena šteta nastala uslijed probijanja rokova za izvođenje radova, oštećenja tartan staza koja je nažalost u potpunosti uništena i koje više uopšte nema. Javno sam više puta pitao da li će iko snositi odgovornost za sve to, ko će nadoknaditi štetu Općini, Fudbalskom klubu Sarajevo, navijačima Sarajeva i građanima koji već gotovo devet mjeseci moraju da idu daleko van Sarajeva da gledaju utakmice svog voljenog kluba. Na mnoga pitanja odgovore nisam dobio. Nogometni savez BiH, tačnije nadzorni organ koji je pratio izvođenje radova je također za medije izjavio da i oni imaju analizu tog "spornog" postavljenog materijala i da je njihova analiza uredna. Moram reći da sam ja dobio pismeni odgovor od NS BiH da oni nisu radili nikakvu analizu i da za to nije bilo potrebe.


(Službeni odgovor NS BIH) 

Source: U jednom trenutku nakon informacija koje su izašle u javnost da podloga travnjaka nije adekvatna, iz Nogometnog Saveza su smirivali situaciju govoreći kako je sve uredu, kako su samo špekulacije u pitanju, međutim izvođači radova su povukli svoje mašine sa terena, imate li informacije zašto? 

Đozo:  Ja sada i ovim putem postavljam pitanja NS BiH, zašto je prošivanje trave prekinuto, zašto se firma iz Holandije povukla i zašto nisu mogli da urade taj završni hibridni sloj u svim njegovim obaveznim i propisanim fazama. Postoje snimci, a i znamo da se trava i podloga na stadionu zalijevala i u vrijeme obilnih padavina, čak istovremeno i sa prskalicama iz cisterni, kako bi se razmekšala podloga, ali ni to nije pomoglo da se ovaj projekt postavljanja trave uradi do kraja, jer jednostavno specijalno dovezene mašine kojim se trebao prošiti travnjak i okončati njegovo postavljanje to nisu mogle uraditi na ovakvo tvrdu podlogu.

U analizi Federalnog zavoda stoji detaljno šta sadrži taj materijal, i pored svega negativnog, tamo su naveli da ima i materija koje mogu izazvati alergije i druge probleme po zdravlje ljudi. Ako samo kroz fotografije usporedite izgled hranidbeno-nosivog sloja koji je postavljen na našem najvećem stadionu sa onim koji je ugrađen u Banjoj Luci, prostim okom vidjet ćete da je razlika više nego očita.


(Gradski stadion Banja Luka, nosivo-hranidbeni sloj) 

(Stadion Koševo, nosivo-hranidbeni sloj) 

Ja sam se naravno konsultovao i s ekspertima kojima je ovo struka i koji u svom životu imaju bogato iskustvo u ovim poslovima, te sam od njih saznao da će za održavanje trave koja je postavljena na stadionu "Asim Ferhatovi Hase" biti potrebno deset puta više novca nego za onu u Banjoj Luci. Jednostavno će se ova trava koja je postavljena na ovako tvrdu podlogu morati zalijevati svaki drugi dan, također će se morati dohranjivati specijalnim đubrivima prilikom svakog zalijevanja, zašto će, po njihovoj procjeni, trebati mnogo više novca za održavanje dok će za onu u Banjoj Luci trebati deset puta manje. 

Jedan od ključnih razloga je i taj što je na banjalučkom stadionu upravo ugrađen propisani, odnosno standardizirani hranidbeni sloj iz kojeg će trava crpiti sve ono što je potebno za njen rast i kvalitet. A zašto nije ugrađen isti materijal na svim stadionima kao u Banjoj Luci, pitanje je na koji bosanskohercegovačka javnost mora dobiti odgovor.

Source: Da li je ovaj put stvarno dovoljno kao što to kaže gospodin Nedim Ćehajić (Predsjednik nadzornog organa ispred NS BiH) da "je bitno da se sve završi kako treba" ? Da li je kako treba? 

Đozo: Nažalost, nije dovoljno jer teren nije završen, bez obzira na tvrdnje nadzornog organa ispred NS BiH.U isto vrijeme, mi svi jedva čekamo da FK Sarajevo zaigra utakmice na našem stadionu, i to će se desiti ovog vikenda, ali nažalost na terenu koji nije završen do kraja, te ne znamo da li će i kada će se to uopšte desiti.

(Razgovarala: Erna Hadžić)