Smatralo se da je lješnik simbol mudrosti, kada bi obilato rodio, očekivali su dugu i hladnu zimu, a naredne godine mnogo beba. Najveći proizvođači u svijetu su Turska, Italija, Španija, Grčka, SAD.

Jezgro lješnika je bogato dragocjenim sastojcima, ulja ima čak 70 procenata, a u većim količinama prisutne su bjelančevine (hidrolizom se izdvajaju aminokiseline), ugljeni hidrati, šećer, mineralne materije, vitamin E, B- sitosterol, celuloza... Sadrži i vitamine B grupe, posebno B1 i B6, koji su važni za mišićnu masu i energiju, rad mozga i nervni sistem. Ako se unose u dovoljnoj količini, spriječavaju depresiju, pa se zato lješnik naročito preporučuje trudnicama da bi je izbjegle poslije porođaja, kada se češće javlja.

Lješnik je jak antioksidans jer sadrži fenolna jedinjenja, u svježim cvjetnim resama i lišću nalaze se ogromne količine vitamina C, a u kori i lišću dragocjeni katehinski tanini. Cvjetne rese, kora i lišće se koriste u prevenciji i liječenju žutice, upale pluća i niskog pritiska.

Poput svakog biljnog ploda, ni lješnik ne sadrži holesterol. Ali, za razliku od drugih, ima sastojke koji smanjuju nivo holesterola u krvi. Omega 3 i omega 6 masne kisjeline iz ovog voća održavaju vitalnost organizma. Zbog obilja magnezijuma, fosfora, cinka, bakra, gvožđa, kalcijuma, smatra se jednom od nutritivno najvrijednijih namirnica.

U narodnoj medicini se od njega pravi čaj za obloge, koje se stavljaju na otvorene rane nastale zbog proširenih vena na nogama. Isti čaj se koristi i protiv hemoroida, a preporučuje se i protiv dijareje. Zajedno sa bademom, pistaćima i orasima, snažno spriječava srčane tegobe i čuva kardiovaskularni sistem.
(CDM/Alen Avdić)