Seizmolog Ivan Brlek nedavno je za Source.ba portal prokomentarisao ovu prirodnu nepogodu, pa je rekao da se radi o nečemu što je vrlo teško prognozirati i predvidjeti.

"To je prirodna pojava koju niko ne može predvidjeti. Nikad ne možete znati kada i gdje će se dogoditi, ni koje jačine. Mi na osnovu naših podataka možemo prognozirati da se može desiti, ali nikada to nije pouzdano, jer se zaista ne može znati da će negdje biti zemljotres i koje jačine, kakve će posljedice imati. Mala je vjerovatnoća da se nešto slično, kao u Italiji, desi u našoj zemlji, jer naše prognoze ne govore tako. Takvi zemljotresi se rijetko dešavaju na ovakvim područjima,  posebno gdje znamo sastav zemlje", rekao je prije nekoliko dana za naš portal seizmolog Ivan Brlek.

Novi godišnji Indeks globalne adaptacije (GAIN), koji pravi analize koje su države na svijetu najranjivije na potencijalne rizike globalnog zagrijavanja, prirodnih katastrofa koje bi ih mogle pogoditi, postavio je BiH na slabo 84. mjesto, što je najlošiji rezulatat u odnosu na zemlje regiona.

GAIN proučava dvije stvari. Prvo, koliko je pojedina država ranjiva na klimatske promjene, po pitanju klime, populacije, infrastrukture i prirodnih resursa, te koliko je spremna za nošenje s rizicima, po pitanjima vlasti, društva i ekonomije.

Najmanje ranjive i najspremnije države spadaju i među najrazvijenije na Planeti. Među top 10 tako se nalaze sve skandinavske države: Norveška (1.), Švedska (3.), Finska (4.), Danska (5.) i Island (9.). Između skandinavskih država našli su se Novi Zeland (2.) i Australija (6.), a na listi se nalaze još i Velika Britanija (7.), Sjedinjene Američke Države (8.) i Njemačka (9.).

Najugroženije države razorene su ratom i većinom nemaju pristup moru – Centralna Afrička Republika (174.), Demokratska Republika Kongo (174.), Burundi (176.), Eritreja (176.) i Čad (178.). Od zemalja zapadnog Balkana najbolje plasirana država je Slovenija (20.), zatim slijedi Hrvatska koja se nalazi na 46. mjestu, potom Crna Gora (67.) i Srbija (74.).

Prognoze analitičara koji se bave ovim pitanjima su još prije pet ili šest godina govorile da bi u slučaju slične prirodne kartastrofe, slične onoj koja se nedavno dogodila u Italiji, Bosna i Hercegovina ostala bez hrane za svega pet dana. Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine, Dragan Mektić, upozorio je nedavno da BiH nema dovoljno razvijene kapacitete, ali ni opremu da adekvatno reaguje u slučaju prirodnih nesreća. Kao primjer je naveo velike poplave iz 2014. godine koje su u potpunosti paralizovale određene dijelove naše zemlje.

Danas je za Source.ba portal na ovu temu govorio Fahrudin Solak, direktor Federalne uprave civilne zaštite.

"Mi smo u sklopu naših kapaciteta napravili specijalni spasilački tim koji je osposobljen za traganje u ruševinama manuelnom, mehaničkom ili nekom drugom metodom, koja podrazumijeva upotrebu tehnologije. Imamo tim od nekih 50-ak ljudi u tom specijalnom timu. To niko u BiH do sada nije imao. Imamo kapacitete vatrogasaca koji su osposobljeni za te stvari. Učestvovali smo na međunarodnim vježbama sličnog tipa, pa smo napravili zapažene rezultate. Talijani su, primjera radi, dobro obučeni u ovakvim situacijama, mnogo toga su uradili nakon razornog zemljotresa od prije nekoliko dana, ali su žrtve velike", kaže Solak za Source.ba portal.

Našeg sagovornika smo upitali, bez obzira na nedostatke opreme i ljudstva, da li smo spremni za one najgore scene i prirodne katastrofe.

"Da možemo pružiti pomoć - spremni smo. Možemo pružiti pomoć ljudima i napraviti neke brze kampove za smještaj ljudi. Imam osjećaj da su ovdje klizišta opasnija od zemljotresa, jer nikada niste sigurni da se zemlja neće pomjerati dalje. Sa aspekta sigurnosti je tako. Spremni smo da odgovorimo na takve situacije. Već smo imali velike zemljotrese u okruženju, pa mislim da smo spremni da odgovorimo na to. Ipak, sada sve to zavisi i od samog stepena katastrofe. Imamo potpisane sporazume za evropskim zemljama koji se tiču pružanja neke hitne pomoći, tako da možemo računati na kolege iz Evrope", poručuje Solak.

Činjenica je da nismo tako dobro pripremljeni za ovakve situacije kao neke od razvijenijih zemalja, čemu i svjedoče podaci GAIN-a sa početka ovog teksta.

"Pored sve te neke opreme koja nam nedostaje, ljudi su faktor koji kontinuirano odlazi. Veoma je važno imati dovoljan broj ljudi, jer je sada na snazi zabrana prijema. Ovi ljudi koje imamo nisu ljudi koji samo čekaju nesreće i leže. Oni, kada se ništa ne dešava, rade u minskim poljima i čiste naša polja od mina, granata i bombi. Imamo na 10-ak poziva dnevno iz svih kantona. Mnoštvo je toga razbacano po cijeloj BiH. To je dobra strana što imamo ljude u dvojakoj primjeni. Nedavno smo išli u Makedoniju da pomognemo ljudima koje su zadesile velike poplave. Nije to nimalo lako i beznačajno, ali je taj dio njihove spreme na zavidnom nivou. Dakle sa našim ljudima možemo odgovoriti na bilo koji vid nesreće", završio je na kraju razgovora za Source.ba portal Fahrudin Solak, direktor Federalne uprave civilne zaštite.

Novinar: Haris Ahbabović