Prva javna prodaja Bosmala zakazana je za 17. maj sa početkom u 11:00 sati, a prodaja će se održati u zgradi Općinskog suda u Sarajevu. Kada je u pitanju prodaja, ponuđeno je sljedeće:

- 231 stan
- 371 garaža
- 46 poslovnih prostora

Ukupno je ponuđeno 648 prostora čija je ukupna cijena 83,4 miliona KM. Podsjećanja radi, nekretnine se na prvom ročištu ne mogu prodati ispod jedne polovine utvrđene vrijednosti. 

Učesnici javnog nadmetanja u kupovini prostora u Bosmalu su dužni prije početka ročišta položiti osiguranje u iznosu od 10.000 KM. Najbolji ponuđač dužan je položiti sudu licitiranu cijenu u roku od 15 dana od dana prodaje.

Projekat koji je mnogo obećavao, a malo toga dao

Bosmal City Centar (BCC) je stambeni objekat mješovite namjene u sarajevskom naselju Hrasno i jedna je od najvećih posljeratnih investicija u našoj zemlji. Izgradnja ovog kompleksa je koštala oko 160 miliona KM. Najveći dio objekta bio je planiran za luksuzne privatne stanove sa saunama, bazenima i kontrolisanim ulazom. Ostali sadržaji objekta uključuju: obdanište, dva restorana, meeting bar, supermarket, frizerske i kozmetičke salone, stomatološku ordinaciju, ambulantu, oftamološku ordinaciju i optičarski atelje, krznarski salon, zlataru, trgovinu umjetnina, te butike sa ekskluzivnom robom.

Objekat čine dva nebodera izgrađena u savremenom arhitekonskom stilu uz navodno korištenje najsavremenije tehnologije i građevinskih materijala dostupnih na svjetskom tržištu. Sa svojih 118 metara visine, Bosmal City Center je trenutno najviši stambeni objekat, a druga po visini građevina na Balkanu (poslije Avaz Twist Towera, koji se također nalazi u Sarajevu).

Izgradnja Bosmal City Centra je počela 2001. godine i predstavlja početak novog načina investiranja i savremene arhitekture. Bosmal City Centar je projekat bosanske kompanije Bosmal, koju su osnovala braća Šabanović 1998. godine. Vrijednost cjelokupne investicije je 120 miliona eura i to je do sada najveće direktno strano greenfield ulaganje u BiH. U izgradnji i opremanju objekta učestvuju firme iz Bosne i Hercegovine, u vrijednosti od preko 70% ukupne investicije. Na projektu je angažirano 65 firmi sa preko 3.500 radnika.

Centar nudi 306 stambenih jedinica - osam penthausa i 298 stanova, organiziranih u četrnaest tipova, veličine od 80 do 220 metara kvadratnih, koje devet brzih liftova povezuje sa garažno-poslovnim dijelom objekta. Centar je kontrolisan video nadzorom i nadzire ga služba osiguranja koja ima na raspolaganju preko 200 kamera, senzore i druga najsavremenija pomagala. Sa recepcije se kontroliraju komunikacijski prostori u centru, poslovni dio i podzemna garaža sa 400 parking mjesta.

Glasine da zgrada tone i neuspješna prodaja stanova

Ipak, nakon neuspješne prodaje stanova i objekata u ovoj izuzetno skupoj investiciji, stigli smo do toga da je danas Bosmal na prodaju. Prodaja prostornih jedinica nikada nije realizovana u onoj brojni u kojoj se to očekivalo, pa je tako prodat manji postotak stanova i poslovnih prostora koji nije bio dovoljan da se vrati uloženi novac.

Godinama unazad su kružile priče da je Bosmal napravljen na tlu koje nije bilo pogodno za izgradnju i koje tone, a te glasine su dodatno smanjile potražnu za Bosmalom i prostorima koji se nalaze u sklopu ove građevine. Iako su se bile pojavine glasine da zgrade tone, da se iznad nje nalazi aktivno klizište i da su podrumi Bosmala u par navrata poplavili jer se ispod nalaze podzemne vode, slične stvari nikada nisu dokazane. Uglavnom se radilo o nagađanjima i glasinama, ali su te glasine "otjerale" potencijalne kupce stanova ili poslovnih objekata u Bosmalu.

Problem je predstavljalo i to što je rok izgradnje Bosmala probijen za oko dvije godine, što se u finansijkom svijetu smatra potpunim neuspjehom za tako ozbiljan i skupocjen projekat. Hrvatski mediji svojevremeno su prije desetak godina pisali o tome kako objekat tone, ali su nakon toga objavljeni demanti.

"Apsolutna je neistina da je Bosmalov neboder potonuo 12 centimetara, zbog navodnog pucanja temeljne ploče. Nije potonuo niti jedan centimetar, niti može potonuti, jer leži na 470 šipova koji su ukopani 40 i 20 metara u zemlju i kontra-ploči debljine 2,6 metra, što je visina jedne stambene etaže. Neistina je i da je smanjena visina nebodera zbog nedostatka sredstava".

"Naprotiv, visina nebodera povećana je u odnosu na prvobitni projekat. Tvrdnje da kupci stanova i poslovnih prostora traže povrat sredstava još su jedna neistina, jer niko od naših kupaca nije tražio da mu se vrate uložena sredstva. Naime, cijena kvadratnog metra stambenog prostora u Bosmal City Centeru bila je 1.250 eura na početku gradnje, a sada je 2.000 eura. Cijena jednog metra kvadratnog poslovnih prostora na početku gradnje koštala je 2.500 eura, a sada je 3.500 eura. Prosta računica dovoljna je da bi se shvatilo koliko su kupci zaštićeni", rekla je još 2006. godine Amra Kebo, tadašnja direktorica za komunikacije u Bosmalu.

Smanjeno strujanje zraka u Sarajevu

Osim toga, svi veći objekti koji su napravljeni na tlu Sarajeva donekle onemogućavaju strujanje zraka u gradu, pa tokom zimskih dana imamo ogromna zagađenja u Sarajevu, s obzirom da zrak ne može da struji na način na koji bi trebao.

U urbanističkom planu grada jasno stoji preporuka "Ne graditi u pravcu istok - zapad duž glavne saobraćajnice".  To je krenulo prvo sa Alipašinim poljem, potom Uniticom, Bosmalom, Sarajevo City Centrom i brojnim drugim visokim zgradama koje onemogućavaju slobodan protok zraka kroz Sarajevo. 

"Pogledajte od Baščaršije do Ilidže šta smo uradili. Uz Bulevar Meše Selimovića imate cijelim potezom prvo SCC, pa nova Otoka, pa Tibru na zapadu grada. Samo smo krivi, konstantno gradimo visoke objekte koji ne dozvoljavaju protok zraka u pravcu u kojem je on prirodan u Sarajevu".

"Sarajevo je planiran grad i u urbanističkom planu grada Sarajeva koji je rađen 1986. godine. U jednom stavu stoji preporuka da se u kotlini ne grade visoki objekti, a mi smo uradili skroz suprotno. Počeli smo graditi visoke objekte upravo tamo gdje nismo trebali i zapušili smo kotlinu, zatvorili smo proces provjetravanja grada koji je bio i sada kad dolazi do smjena, pritiska zraka kakav jeste zimi onda se sve čestice iz individualnih ložišta koja su na padini ne mogu podići iz grada jer se zaustavljaju tim visokim zgradama koje su izgrađene u kotlini", rekla je svojevremeno za Source.ba portal Nasiha Pozder, arhitektica iz Sarajeva.

Novinar: Haris Ahbabović