Do sada je zabilježeno 587.145 smrtnih slučajeva širom svijeta, a riječ je o periodu od otprilike osam mjeseci. Više od osam miliona ljudi se oporavilo od koronavirusa. Kada je u pitanju smrtnost na osnovu potvrđenih zaraza, ona iznosi 4,2 posto.

Ubjedljivo najviše zaraženih zabilježeno je u SAD-u, gdje je od virusa korone oboljelo više od tri miliona ljudi, a 140.000 ljudi je izgubilo život. Slijede Brazil, Indija, Rusija, Peru, Čile, Meksiko, Južna Afrika, Španija i Velika Britanija, kada su u pitanju zemlje sa najviše zaraženih od Covida.

Sjedinjene Države su apsolutni rekorder po broju smrtno stradalih sa već spomenutih 140 hiljada umrlih, a prate ih Brazil sa 75.000, Velika Britanija sa 45.000 i Meksiko sa 36.000 umrlih.

Koronavirus je jači od gripe

Iako su se u početku mogla čuti brojna poređenja novog koronavirusa sa virusom gripe, po brojkama će se ispostaviti da je koronavirus znatno opasniji od gripe. Naime, već smo rekli da je od Covida da sada, za nekih osam mjeseci kako se virus pojavio i proširio po svijetu, preminulo 587.145 ljudi, a upravo je to slična brojka od koje na godišnjem nivou ljudi umiru od virusa gripe širom Planete.

Od gripe godišnje umire pola miliona ljudi, a 3-5 miliona ima težak tok bolesti. Gripa je izuzetno zarazna i potencijalno smrtonosna bolest koja se prenosi uobičajenim socijalnim kontaktom. Jedan od razloga pogrešnog stava prema ovoj ozbiljnoj bolesti je činjenica da gripu često zamjenjujemo sa običnom prehladom. Osobe svih životnih dobi mogu oboljeti od gripe i razviti ozbiljne komplikacije kao što su bronhitis, upala pluća, upala mišića, mozga, te pogoršanje postojeće khronične bolesti.

Prema podacima i brojkama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), od gripe na godišnjem nivou umre između 250 i 500 hiljada ljudi, a ta broja se 2017. godine povećala i na 290.000-650.000 ljudi. Ipak, u prošloj godini, prije pojave Covida, smrtnost od gripe se značajno smanjila i procjenjuje se da je umrlo između 100.000 do 200.000 osoba. 

Kako kaže WHO, izračunali su da godišnje u prosjeku od gripe umre blizu 400.000 osoba, te da je 67% preminulih imalo 60 ili više godina. 

Jasno je iz ovih brojki da je smrtnost od koronavirusa znatno veća od obične gripe, koja svakako odnese mnogo života, ali ne toliko koliko je do sada odnio Covid 19.

Dr. Anthony Fauci ne donosi dobre vijesti

Što se tiče Španske gripe, još uvijek su nerealna poređenja sa velikom pandemijom koja je odnijela oko 50 miliona ljudskih života. 

Ipak, vodeći američki zdravstveni stručnjak, dr. Anthony Fauci, upozorio je u utorak da bi pandemija korona virusa mogla dostići razmjere Španske gripe iz 1918. godine koja je usmrtila više od 50 miliona ljudi u svijetu - nazvavši je 'majkom svih pandemija'.

U Sjedinjenim Američkim Državama, koje su epicentar pandemije, zaraženo je više od 3,6 miliona ljudi, a preminulo je najmanje 140.000. Statistika nastavlja rasti, naročito na Floridi, u Arizoni i Texasu, dok je California ponovo zatvorila mnoge biznise.

Obraćajući se studentima Univerziteta Georgetown, Fauci je upozorio da bi mladi ljudi koji smatraju da su manje podložni zarazi nego stariji, mogli nesvjesno biti 'dio problema' jer izlaze, druže se i okupljaju gotovo istim intenzitetom kao i ranije, prenoseći virus jedni na druge, ali i na starije članove porodice. Na sličnom skupu održanom na Medicinskom fakultetu Univerziteta Stanford, Fauci je naglasio potrebu da se učini 'korak nazad' u pogledu otvaranja zemlje jer broj novozaraženih i smrtnih ishoda i dalje raste.

Prošle sedmice, Fauci je u razgovoru za Financial Times rekao da ga prati glas da 'uvijek govori istinu i ne uljepšava stvari', što bi, kako je sam rekao, moglo usložniti njegove odnose s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i Bijelom kućom. Trump je u ponedjeljak izjavio da Faucija smatra 'vrlo finom osobom', ali da se 'ne slaže uvijek s njim'.

Iako ga pojedini optužuju da je dio zavjere 'Duboka država', dr. Fauci, koji je obavljao funkciju u svakoj administraciji još od predsjednika Ronalda Reagana, uživa priličnu popularnost među američkim građanima. Anketa lista New York Times pokazala je da 67% ispitanika vjeruje njegovom upravljanju ovom krizom. Fauci tvrdi da još uvijek nema naznaka kraju pandemije, a nedavne ankete sprovedene u SAD-u pokazale su da tri od pet Amerikanaca smatra da 'najgore tek dolazi', prenosi Guardian.

Španska gripa - majka svih pandemija

Što se tiče čuvene Španske gripe, pandemija španske groznice (gripe), od januara 1918. do decembra 1920. godine, bila je neuobičajeno smrtonosna, a prva od dvije velike pandemijske influence A virusa H1N1. Bilo je zaraženo oko 500 miliona ljudi širom svijeta, a uključujući i udaljena otočja Pacifika i Afriku, ubila je oko 50–100 miliona osoba (3–5% svjetske populacije). To je bila jedna od najsmrtonosnijih prirodnih katastrofa u historiji čovječanstva.

Žrtve španske gripe uveliko su patile. Nekoliko sati nakon osjećanja prvih simptoma, javljali su se ekstremni umor, groznica i glavobolja, a žrtve bi pomodrile. Ponekad je plava boja postalja toliko izražena da je bilo teško odrediti originalnu boju kože pacijenta. Pacijenti bi imali tako snažan kašalj da su neki pokidali čak i svoje trbušne mišiće. Pjena i krv su navirali iz usta i nosa. Neki su krvarili i iz ušiju, neki povraćali, a drugi nisu mogli kontrolirati svoje ponašanje ili mokrenje i defekaciju.

Španska gripa pogodila je Planetu tako naglo i teško da su mnoge od njenih žrtava umrle u roku od nekoliko sati od prvog simptoma. Neki su umrli dan ili dva nakon što su shvatili da su bolesni. Ozbiljnost ove gripe bila je alarmantna. Ljudi su širom svijeta bili zabrinuti da će pogoditi i njih. Neki gradovi su naredili svima da nose maske. Pljuvanje i kašalj u javnosti je bilo zabranjeno. Zatvorene su škole i pozorišta, a ograničeno masovnije okupljanja.

Grupisanje vojske i vojna bolnica u Etaplesu u Francuskoj se pominje kao centar Španske gripe. Krajem 1917. vojni patolozi izvještavaju o novoj veoma smrtonosnoj bolesti koju su kasnije prepoznali kao gripu. Prenatrpani kampovi i bolnice su bili idealna mjesta za širenje respiratornog virusa. Bolnice su tretirarale hiljade žrtava hemijskog rata. Vojna bolnici Etaples je dnevno obrađivala oko 100.000 pacijenata. Tu je također bio svinjac, a i perad su donošena iz okolnih sela. Oxford i tim tvrde da je virus sa ptica mutirao, prešao na svinje.

Postoje tvrdnje da je virus nastao u SAD-u. Historičar Alfred W. Crosby tvrdi da je gripa nastala u Kanzasu. Popularni autor John Barry opisuje Haskell okrug u Kanzasu kao žarište početka gripe. Tvrdi se da je krajem 1917. godine prvi talas epidemije zahvatio 14 američkih vojnih kampova. Najviše osoba od ove gripe umrlo je tada u Kini, Indiji, SAD-u, Brazilu, Francuskoj, Velikoj Britaniji i Iranu.

Novinar: Haris Ahbabović