Sa lijeve strane ekrana 21-godišnja Nina, iza koje je zastava Srbije, uzbuđeno publici govori “‘ajmo, ‘ajmo, ‘ajmo” – dok njen “rival” iz Albanije sa druge polovine ekrana, sa crveno-crnom zastavom oko vrata, takođe poziva gledaoce da mu pomogne da pobijedi.

“Veseli se srpski rode, srpski rode do slobode” odjekuje snimkom, dok oboje od pratilaca traže da što više “tapkaju” i baš njima šalju giftove, odnosno novac. Sve to kako Srbija ne bi izgubila od Albanije – i obrnuto – u samo jednom u nizu lajv mečeva koji su u posljednjih godinu i kusur dana preplavili TikTok.

“Nije to neka mržnja, to su sve prijateljski mečevi. Kao što postoje utakmice u fudbalu ili tenisu tako i ovde ljudi tako igraju lajv mečeve”, kaže Nina za BBC na srpskom.

Društvena mreža TikTok, posebno popularna među mladima, prepuna je zanimljivog i edukativnog sadržaja, ali i lajvova u kojima ima prepucavanja na nacionalnoj osnovi, svađa i uvreda, a na čemu pojedini tiktokeri na Balkanu i zarađuju.

Tokom tih lajvova, javljanja i(li) pravljenja sadržaja uživo, gledaoci tiktokerima i jutjuberima mogu da šalju novac, ukoliko im se njihov sadržaj sviđa.

“Kako to obično biva, ljudi kod nas su došli na ideju da za privlačenje publike iskoriste nacionalnu netrpeljivost i podjele koje postoje na ovim prostorima”, kaže Strahinja Ćalović, stručnjak za društvene mreže i digitalni marketing.

“Najčešći lajvovi su upravo to: Srbija protiv Albanije, Srbija protiv Bosne, čak je bilo i protiv Kosova, kada se raspiruju nacionalizam i mržnja kako bi akteri zaradili novac”, dodaje on.

Iako je prošlo više od dvije decenije od ratova i sukoba na Balkanu, nacionalne tenzije nisu nestale. Nerijetko provejavaju medijima, a pojedini političari ih potpiruju izjavama – pogotovo kada su tema ratovi u kojima se raspala Jugoslavija tokom 1990-ih.

“Ti lajv mečevi su politika u malom, to je farsa”, dodaje Ćalović, na društvenim mrežama poznat po nalozima Aca informacija i Tatin dnevnik.

Iz TikToka do objavljivanja teksta nisu odgovorili na pitanja BBC novinara o načinima praćenja i regulisanja ovakvog sadržaja, kao ni o korisnicima koji ga objavljuju.

To je diskurs uz koji mladi rastu i potpuno je očekivano da u takvom kontekstu oni produžavaju model na koji su navikli, ali kroz medij koji je njima bliži, objašnjava za BBC na srpskom sociolog Dalibor Petrović.

“A kada na takav diskurs i toliku istoriju neprijateljstava stalno dolivate ulje na vatru, posljedica je da takav model kroz njih nastavlja da živi”, navodi Petrović, koji se bavi sociologijom u digitalnoj sferi.

TikTok je nastao 2016. u Kini, koristi ga uglavnom mlađa publika i posljednjih godina često je na listama najpopularnijih i najbrže rastućih društvenih mreža na svijetu.

Nedavna BBC istraga otkrila je slučaj raseljenih porodica iz Sirije koje su preko sličnih lajvova na TikToku molile za donacije, što su im omogućavali takozvani “TikTok posrednici” koji su im obezbjeđivali telefone i opremu za emitovanje uživo.

Kompanija je uzimala i do 70 odsto od njihovih prihoda, otkrila je istraga BBC-ja.


(Admir O.)