Očekuju nas valovi vrućine i dugotrajniji period iznadprosječne topline, ali će dolaziti kratkotrajno do oslabljenih prodora svježijeg vazduha. Kako dugoročne prognoze imaju tendenciju variranja jer njihova vjerovatnoća je jako mala, ona se smatra kao orijentaciona prognoza te je stoga poželjno koristiti isključivo kao uvid u sezonu koja je pred nama, a ne za svaki dan unutar nje. Prognoze koje imaju najveću ostvarivost su unutar referentnog perioda od pet dana. Prema dugoročnim izgledima koji sežu i do tri mjeseca, ljeto u globalu u našoj zemlji kao i u većem dijelu Balkana će, kao i sva prijašnja, biti od referentnog višegodišnjeg prosjeka 1981-2010 toplije, a od referentnog višegodišnjeg prosjeka 1961-1990 se ne isključuje i mogućnost znatno toplijeg od prosjeka, pri čemu glavnina toplote bi se trebala očekivati u drugoj polovini jula i prvoj polovini augusta, tradicionalno najtoplijem dijelu godine.

Azorska anticiklona zaslužna za djelovanje stabilnog i vrlo toplog vremena nad većim dijelom centralne i južne Europe se već sada pozicionira i jača, tako da je to jak signal da bi i ljeto moglo biti vrlo dobro. U tome u prilog ide i negativna anomalija sjevernoatlantskog fluktativnog indexa (NAO-j koji bi glavninu nestabilnosti trebao držati nad obalama UK i dalje prema Islandu i Skandinaviji). Iako će biti dugotrajnijih valova vrućine, neki od njih i po 7 do 10 dana u kontinuitetu, grmljavinskog nevremena i pljuskova neće nedostajati ni ovog ljeta, ali će ih biti ipak manje od prošlog.

Svakako, Hercegovina treba da bude na oprezu zbog potencijalnih požara koji mogu zbog visokih temperature pojaviti se u julu i augustu. Također, treba spomenuti da će svakako biti najmanje jedan val vrućine koji će imati i značajnije pozitivnije odstupanje temperature kao i pojavu temperaturnih ekstrema (dnevne temperature prelaze stepen ili dva iznad 40°). Međutim, neće biti konstantno tako vruće. Iako će padavinski ljeto biti malo sušnije od prosjeka, svakako pri prodorima svježijeg vazduha sa zapada Europe treba očekivati i jača grmljavinska nevremena praćena olujnim vjetrom, jakim grmljavinskim procesima, kišom, pljuskovima, gradom, i to naročito kada ohlađena zračna masa se spusti na već zagrijano tlo i uzrokuje burne procese u atmosferi.

Stara izreka koja kaže da nakon vrlo hladne zime dolazi vruće ljeto mogla bi još jednom opravdati svoju istinitosnu vrijednost, jer sve u svemu, pred nama je jedno dugo, vruće i suho ljeto zasigurno. 

(NAP/Alen Avdić)