21.6.2018. 20:11
2
"Ta velika akcija da se što više zasadi malina u BiH jedan je od uzroka ovog problema. Rješenje treba tražiti za naredni period"
Otkupljivači maline u BiH formirali su cijene, ali one nisu dovoljne da pokriju troškove proizvođača, koji su ogorčeni i u revoltu ovih dana prosipali na stotine kilograma ovog voća.

Povodom ove teme, koja pogađa bh. poljoprivrednike, za Source portal govorio je Mirko Subotić, predsjednik Udruge malinara ILDA iz Gradiške koji navodi kako je sve ovo bilo očekivano, jer dešavanja u 2017. a naročito krajem 2017. godine nisu nagovještavala ništa novo i drugačije u ovoj godini.

“Ništa nije riješeno po pitanju cijene i otkupa maline na državnom nivou. Teško je i očekivati da država u ovom trenutku može regulisati sva ta pitanja, jer to su tržištna pitanja i isključivo zavise od tržišta. Sami proizvođači nisu ispustili malinjake zbog takve  situacije. Nisu ih dovoljno  obrađivali i pripremili za 2018. godinu i bilo je za očekivati da i s te strane  prvo bude manji prinos i lošiji plod, a  s druge strane cijena je nagoviještena početkom godine da neće biti promijenjena. To su sve poznate stvari.  Čudim se zašto je tolika buka dignuta, kada se sve to već dva mjeseca unaprijed znalo”, rekao je Mirko.

Plod je znatno nižeg kvaliteta, što je kako navodi, posljedica  neadekvatne pripreme i vremenskih prilika. 

Smatra da su se već nakon nekoliko, u svakom smislu plodonosnih godina, počeli dešavati problemi sa otkupom maline i da se već tad trebalo početi tražiti alternative i nova rješenja.

Ta se rješenja, prema njegovom mišljenju, prije svega ogledaju i u promjeni sortimenta maline.

“Sorte Meeker iIi Vilamet koje su većinski zasađene kod naših proizvođača ne zadovoljava uslove za prodaju u svježem stanju. Za prodaju u svježem stanju isključivo su namjenjene i  proizvedene sorte kao što su Tulamin, Volka, Himbotop, Mpena”, rekao je Mirko.

To su novije sorte koje su, kako navodi, nedovoljno zastupljene kod naših proizvođača.

“Već se nekoliko godina govori o potrebi da se polahko mijenja taj sortiment i da se proizvođači preorjentišu zato što je činjenica  da sa ove sorte koje jesu uspješne i daju dobar i kvalitetan prinos na našim područjima, nisu dovoljne i nisu isplative za same proizvođače, jer su cijene znatno oborene i ne mogu finansijski da se ‘pokriju’ sa tim malinama”,
navodi Mirko. 

Dodaje da kada je riječ o prodaji svježe maline da je ona jako tražena u zemljama Evropske unije i da BiH može prodati duple količine svježe maline  u odnosu na ovu i prošlu godinu. 

“Međutim, potrebno je osim tog kvaliteta i sorte ispuniti i uslove zahtjeva EU po pitanju prije svega standardizacija, odnosno uvođenja prehrambenih standarda kao što su HACCP i GLOBAL GAP koji bi ne samo potvrdili kvalitet, nego i obezbijedili i mogućnost da ta svježa malina izađe na tržište EU”, dodaje Mirko. 

Zahtjevi  tržišta za svježu malinu su  veliki

“Kvalitet najzastupljenijih sorti u BiH nije upitan, ali postoje sorte koje su namjenjski proizvedene. Imamo maline za stolnu, svježu upotrebu koje su  krupnije, čvršće, i postojanije kako bi mogle dva - tri dana mogu nakon berbe da se uopotrebljavaju, jer od našeg proizvođača do kupca u EU prođe i do tri dana”. 

Jedino rješenje je da država subvencionira tu proizvodnju i da stane iza svojih proizvođača te da koliko-toliko ublaži tu razliku u cijenu. 

“Međutim, to nije realno za očekivati jer su se pojavili zahtjevi i drugi proizvođači i to ne samo iz prehrambene industrije već i drugih koji kažu 'imamo problema sa izvozom dajte i nama subvenciju'. Ne može se sada tražiti rješenje. Sada se može tražiti rješenje za naredne dvije – tri godine”, rekao je Mirko i dodaje da se djelomično  mogu razumjeti i otkupljivači,” koji što zbog lošeg kvaliteta roda što zbog cijene koja je nepopularna ne mogu otkupiti svu tu robu.

Proizvđači koji su sadili maline posljednjih godina su mahom te maline uglavnom dobijali  putem donacije ili subvencije, kao i putem raznih programa, zbog čega, prema njegovim riječima, i postoji taj problem kvaliteta sadnog materijala.

Problem kvaliteta sadnog materijala sada postaje evidentan jer, kako kaže, taj materijal koji je masovno dostavljan u BiH nije na nivou kvaliteta da može izdržati nekoliko godina. 

“Rješenje treba tražiti za naredni period, jer se u 2018. godini više ništa ne može napraviti ni sa malinom ni sa cijenom ni sa otkupljivačima”.

Kao jedno od rješenja mogla bi biti i proizvodnja gotovih proizvoda od maline kao što su sokovi, džemovi, likeri… 

Naglašava da bi se više trebalo raditi i na prodaji maline na domaćem tržištu. 

“Postoji veliko pitanje zašto mi u BiH ne prodajemo svoje maline. Mogu navesti primjer ovog udruženja ILDA koje je malo i koje nema velike količine što jeste donekle razlog što možemo prodavati maline lokalnom stanovništvu i za lokalnu preradu”, rekao je Mirko.

Međutim, smatra da u BiH nemamo kapaciteta niti tvornica koje se bave preradom tolikih količina voća. 

“Određene akcije na našim pijacama se trebaju pokušati uraditi, ali ne smijemo izgubiti iz vida da se ovdje radi o ogromnim količinama maline i tržište BiH može ‘progutati’ te maline za nekih deset posto”, zaključio je Mirko.

Smatra da su mnoge organizacije pa čak i institucije zarad kratkoročnih ostvrivanja ciljeva političkih i socijalnih masovno podržavali ogromnu ekspanziju sadnje maline, bez konsultovanja struke i bez postavljanja određenih zakonskih i stručnih parametara kada je u pitanju sadnja malina. 

“Tačno je da je veliki broj ljudi prihvatio  tu filozofiju brze zarade putem maline, ušao u tu proizvodnju nedovoljno razmišljajući i ne praveći adekvatnu kalkulaciju kolika su to ulaganja i koliko je vremena potrebno za povrat novca. Ta velika akcija da se što više zasadi malina u BiH djelomično je jedan od uzroka ovog problema, jer je u nastojanju da se tako nešto realizuje potpuno zanemarena struka. Svi su odjednom postali biznismeni, agronomi, stručnjaci i  postali su podobni za razne kompanije koje se bave sredstava za zaštitu i ostalih sredstava za prihranu koje se koriste u poljoprivrednoj proizvodnji”
, rekao je Mirko te dodao kao je u takvoj situaciji vidljivo da je kvalitet sporan i da bez pristupa struke i definisanja šta treba raditi, na koji način i koje sorte sve osuđeno na propast. 

“Tržište je nemilosrdno i dosta se zadovoljava sa malinom iz Španije i Poljske koja je je također utvrđeno da je lošijeg kvaliteta i kakvoće, ali nažalost bolje rade i pametnije te imaju bolje uslove, i na kraju krajeva članice su EU, zbog čega imaju lakši pristup tom tržištu”, zaključio je Mirko. 



Novinar: Lejla Trle


2
SOURCE PRIČE
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
 

Redakcija
T:
F:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2015, Source d.o.o.