Sve veći broj saobraćajnih nesreća Cvitanović je prije svega komentarisao sa aspekta sigurnosti, obučenosti i saobraćajne discipline koja je, kako je naveo na niskom nivou. 

“Ne poštuju se propisi o sigurnosti u saobraćaju, ne poštuje se signalizacija ni horizontalna ni vertikalna. Kod nas u BiH treba primijeniti oštrije mjere kod prekršilaca saobraćajnih propisa, na taj način bi preventivno djelovali u suzbijanju broja saobraćajnih nezgoda”. 

Smatra kako su veoma blage mjere izrečene protiv prekršilaca krivičnih i prekršajnih mjera, a da su vozači povratnici u izvršenju krivičnih djela najopasniji. 

“Oni se nastavljaju bahato ponašati, znači da ta mjera koja je izrečena nije preventivno djelovala na vozača u smislu da bi on u budućnosti u vožnji bio disciplinovaniji i poštivao saobraćajne propise. Disciplinske mjere izrečene od strane sudova su blage”, kaže Cvitanović 

U zakonu ima jedan propis koji kako kaže najčešće koristi tokom vještačenja i to naročito u onim sa teškim ili smrtnim posljedicama, a to je: “nije vožnju prilagodio uslovima stanja puta, saobraćajne signalizacije i vremena u nastaloj konkrentoj situaciji”. 

“Ako silazite sa autoputa i naiđete na makadam morate prilagoditi vožnju uslovima stanja puta i vremena. Da su vozači pažljiviji i da prilagode vožnju uslovima stanja puta i vremena ne bi dolazilo do brojnih nesreća. Neka je saobraćajni znak zaklonjen u žbunje, iskrivljen, ali kao vozač  Vi ste kada vožnju prilagodite uslovima na putu disciplinovanij, jer to znači da bi prije svega smanjili brzinu i povećali pažnju. To je ono što bi vozači trebali primijeniti”. 

Komentarišući sve češću pojavu da mladi ljudi, bez puno iskustva u vožnji i osrednjim vještinama upravljaju vozilima sa jačim motorima Cvitanović navodi da veliki dio odgovornosti snose i roditelji koji toj djeci obezbjeđuju takve automobile. 

“Svi naši mladi vozači dobili su vozačku dozvolu kako-tako, ali su je dobili i imaju je. Roditelji te djece ne bi ni u kom slučaju trebali dozvoliti djeci da sa jakim vozilima razvijaju takve brzine. Prethodno treba razvijati kulturu ponašanja tih vozača u soabraćaju, jer ako je kultura na visokom nivou, da on zna da ne treba potjerati vozilo iznad 50 – 60 kilimoetara na sat, neće doći do većine saobraćajnih nezgoda. Trebaju procijeniti da li vozaču, odnosno tom svom djetetu dati takvo i vozilo te jačine. Oni prije svega trebaju posmatrati i uvidjeti prije kupovine auta kako se to dijete ponaša u vožnji i kako se odnosi prema automobilu. Oni su svi ponešeni mladošću, mladost vuče brzinu, a brzina vuče incidenne situacije koje kao posljedice imaju nastale saobraćajne nezgodne”, objašnjava Cvitanović.

Primjetan je porasta autoškola, koliko su one odgovorne i da li dovoljno pažnje posvećuju stvarnoj obuci kandidata...

“Bio sam najduže u Zenici predsjednik komisije za polaganje vozačkog ispita od kad postoji grad Zenica i mi smo znali kao komisija intervenistati i tražiti kriterije. Mi smo tražili znanje, da se čovjek obogati znanjem i da barata znanjem, a ne vezama. Kroz autoškole može se dosta toga utkati. Međutim, danas se u autoškolama drže striktno programa, broja časova o poznavanju znakova. Svako je ušao u autoškole kao instructor teoretskog, a i praktičnog dijela. To je veliki promašaj, to nije niakda bilo tako. Eto nam saobaraćajnih nezgoda. Eto na budžet naše 'jake' i voljene države tereta, troškova. Mi kao mlada država ispaštamo. Ne gledamo uzroke. Treba ljude naučiti. Dok sam predavao i u školama nisam davao prolaznou ocjenu ako ne zna. Obori ga deset puta. Kod mene je znalo  20 do 30 puta da se čovjek obori, jer nema određeno znanje, vještinu, sluha i ne možeš mu dati jednu opasnu stvar kao što je automobil da rukovodi s tim”.

Prokomentarisao je slučaj saobraćajne nesreće koja se jučer desila na magistralnom putu Doboj – Modriča, a koja je bila sa smrtnim ishodom

“Mladi motorist je poginuo greškom vozača BMW-a koji izlazi i pretiče jedno vozilo, ne gleda u ogledalo. Kad je ovaj već bio u fazi preticanja, onda kad je bio poravnat sa vozilom, BMW izlazi na lijevu stranu iznenada i dolazi do bočnog  kresanja motocikla sa desne strane i lijeve bočne strane BMW-a i vozač gubi kontrolu kretanja nad motociklom i ravnotežu i odbija se od taj BMW i ide lijevo na trotoar. Kreće se trotoarom i udara u štanglu gdje tu ostaje sa posljedicama smrtnog slučaja na licu mjesta. Totalna nepažnja, jer nije bio kriv ni put niti išta drugo”, objašnjava Cvitanović koji je i vejštak ovog slučaja te dodaje da se treba  vratiti na kriterij kazni koje moraju biti rigoroznije.

Na kraju, podcrtao je da se trebaju povećati kazne i noćne kontrole.

“Oni svojom pojavom djeluju preventivno, jer se neki plaše da će biti kažnjeni. Udari ga po džepu pa dok je živ sjećat će se te kazne, jer mi smo Balkanci, takve smo naravi”, zaključuje Cvitanović. 



(Lejla Trle)