23.11.2018. 20:00
0
Šta je "Black Friday", a šta "Crni petak"?
Ovih dana svjedoci smo marketinškog bombardovanja o temi "Black Friday", koji trgovci obilježavaju danas. Čini mi se svi su pripremili nešto za ovaj datum, neku pogodnost, akciju, gratise. Sve, kako bi se privukao kupac više.

Treba razumjeti prodavače, koji žele povećati profit, ali i kupce koji žele za što manje novca kupiti što više i kvalitetnije.

Međutim, izuzmemo li onu priču kako je više riječ o (lažnom) marketingu, znamo li od kud potječe naziv ovog euforičnog kupoholičarskog datuma. 

"Black Friday" ili, u prevodu, "Crni petak" prema mišljenju mnogih najveći je kupoholičarski dan u godini kada koji privuče više od 135 miliona ljudi. 

Crni petak obilježava početak sezone kupoivine božićnih i novogodišnjih poklona. 

Historijat "Crnog petka"

Iako sve do ’60-ih godina prošlog stoljeća "Black Friday" nije imao ovaj naziv, koji je usvojen tek prije nešto više od dvije decenije, trgovci su pokušavali da motivišu ljude da kupuju petkom, to jest prvi dan nakon Dana zahvalnosti još od kraja 19. i početkom 20. stoljeća. 

U to vrijeme, bilo je vrlo rasprostranjeno da mnoge robne kuće, kao što su Macy’s i Eaton’s, sponzorišu parade koje su se održavale odmah nakon Dana zahvalnosti. 

Prema jednoj od najstarijih teorija, smatra se da je pojam “Black Friday” nastao zbog ogromnih gužvi u saobraćaju nakon praznika Dana zahvalnosti. Te gužve su uzrokovane time što osobe baš taj dan većinom idu u kupovinu. 

Zabilježeno je i dosta nesreća, kao i smrtnih slučajeve pa s toga i naziv “Crni Petak”. 

Druga terija o ovom danu je ipak nešto svjetlija. Naime, do ranih 1980-ih, smatralo se da trgovci tradicionalno rade sa finansijskim gubitkom veći dio godine (od januara do novembra), a profitiraju tokom praznika, počevši od dana nakon Dana zahvalnosti. 

U finansijskim evidencijama, nekad su bile uobičajene računovodstvene prakse da se koristi crvena tinta za prikazivanje negativnih iznosa i crna tinta za pozitivne iznose. 

Crni petak, prema ovoj teoriji, je početak perioda kada trgovci više nemaju gubitke (crvena boja) nego umjesto toga profitiraju (crna boja). 

Najstarija poznata upotreba “crne teorije tinte” pojavila se 28. novembra 1981. u Philadelphia Inquireru.

Također, postoje i teorije o tome da je ime ovog dana zapravo nastalo prilikom kraha berze krajem 1929. godine, što je izazvalo Veliku depresiju. 

Taj dan je, međutim, bio četvrtak, a ne petak. Pravi događaj na berzi koji bi se mogao nazvati crnim petkom desio se 1869. godine u septembru i bio je povezan sa cenom zlata, što nema nikakve veze sa kupovinom petkom nakon Dana zahvalnosti.

Danas je to trend koji prate svi veći trgovački lanci.


Vratimo se u BiH

Ne možemo reći da nije lijepo uštediti pri kupovini i kupiti nešto 50, 70 ili čak 80 posto jeftinije. Ali, avaj! Mi smo od američkog "Black Firdaya" napravili naš "Crni petak", onako baš prema nekim našim idejama vodiljama. 

Crnjak ili Crni petak po naški, kako bih drugačije nazvala sniženje sa 150.00 na 146.50 KM, ili primamljivi printani letak trgovačkog lanca potpisan sa "Black Friday" etiketom, a ono tamo od 10.000 artikala sniženih je nekih dvadesetak. 

Da, naši trgovački lanci, manje trgovine, razni brendovi prate ovaj trend, ali čini mi se samo onako/onoliko kako njima odgovara.

Naravno, SAD prednjače u ovom trendu i ne možemo se ravnati sto posto prema njima, ali ako ćete iz cijele (vele)trgovine izdvojiti samo dva rafa ili na sredini poredati desetak od hiljade artikala, sa nekim mizernim sniženjem čemu onda sve to. 

Privukli ste kupce da uđu u vaše trgovine i to je sasvim uredu, ali privući trgovce pojmom Crni petak i ostaviti im šačicu popusta, ne da je na granici poslovne etike, nego je čini mi se i na granici legalnog. 

Ne, "Black Friday" nije 20 - 30 posto sniženja, ili 20-30 posto sniženja na odabrane artikle (onih desetak od nekoliko hiljada ukupno). Ne, "Black Friday" nije rasprodaja vansezonske robe, jer ju je jeftinije prodati za 10 posto manju cifru nego je skladištiti.

Da, slobodno smo tržište i sasvim mi je uredu, pa i poželjno pratiti i svjetske trendove. 

Da, jesam za to da svako može imati svoju poslovnu, odnosno marketinšku politiku, ali nisam za to da me se kao kupca namami na nešto što to nije u pravom smislu. 

Mišljenja sam da ako nešto kopiramo, ipak trebamo kopirati sa stilom. 

Veliki protivnik “Crnog petka” 

Crni petak ima svog tržišnog protivnika, a koga drugog do “Online ponedjeljka”.
Online ponedeljak svake godine nasupa odmah nakon crnog petka i milioni ljudi na ovaj dan potroše puno novca za online kupovinu.

Jedan od pionira u ovom razvoju je američki Internet gigant Amazon. Pod motom "Jeftini shopping Božić već sada" ova grupa ima cijelu sedmicu 19-26. novembra desetine hiljada ponuda sa popustima i do 50 posto. Međutim, Amazon nije sam: Media Markt poziva na "nedjelju crnog petka punu zabave", uključen je i Zalando ali i mnogi drugi. 


Konzumerizam, naš svagdašnji

Kupovina, kupovina, potrebe i potrebe. Sve nam je danas potrebno i sve kupujemo uz “ali to mi stvarno treba”, “bez toga ne mogu”. Zarađujemo, i naravno da ćemo trošiti, ali kao da nas je počeo gutati sveopći konzumerizam. Kupovina iz hira, iz statusnih poriva, nametanja, kupovina iz naivnosti, kupovina i samo kupovina. 




Pripremila: Lejla Trle

0
SOURCE PRIČE
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala source.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal source.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara source.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.

Impressum
T:
M:
Marketing
T:
M:
Aplikacije
Mobilna aplikacija
Android aplikacija
Social

Copyright ©2009 - 2024, Source d.o.o.