Source: Na koji način je pandemija utjecala na rad Savjetovališta, koliko se sve to odrazilo na broj "intervencija", saradnji?

Denyel-Ismir Kovač: S obzirom na novonastalu situaciju izazvanu širenjem virusa Covid-19, te prateći smjernice kako Kriznog stožera FBiH, jednako i uputa WHO, KJU“Porodično savjetovalište“ je prilagodilo pružanje usluga, kako redovitim korisnicima naših usluga tako i drugim licima koji su psihosocijalnu pomoć i savjetovanje zatražili od stručnjaka iz naše Ustanove. Imajući u vidu da su modeli i princip rada koji se primjenjuju u pružanju kod individualnih tretmana unutar prostorija Ustanove, tako i grupnog rada u zajednici u ovim „vanrednim okolnostima“ izmjenjeni te smo primijenili princip dostupnosti putem telefona, skype-a, Viber aplikacije, Zoom platforme, FB. Sve ovo je rezultiralo pojačanim brojem poziva od strane lica iz cijele BiH i našom aktivnom uključenošću u procese savjetovanja i podrške.

Source: U razgovoru sa stanovništvom koje u Savjetovalištu nastoji naći neku vrstu pomoći šta ste primijetili koji su to najčešći problemi koji su "isplivali" na površinu u ovom periodu?

Denyel-Ismir Kovač: Pored standardnih poteškoća u vidu intrapersonalnih poteškoća, interakcija u obiteljskom sustavu, poteškoća u bračnim/roditeljskim interakcijama,  imamo pojavu pojačanog straha kao i intenziviranja hipertenzije, anksioznosti i panike, uzrokovanih gubitkom kontrole i osjećajem zbunjenosti i bespomoćnosti u situaciji u kojoj se nalazimo, usljed čega KJU“Porodično savjetovalište“ neprestano pruža različite usluge savjetovanja i intervencija na zahtjev korisnika.

Source: Po završetku pandemije koje to, prema Vašem mišljenju, negativne, a koje pozitivne posljedice možemo očekivati?

Denyel-Ismir Kovač: Ono što mi u Bosanskohercegovačkom društvu možemo očekivati je postepeno vraćanje u „normalne“ uobičajene uvjete života, s tim da je važno naglasiti da ovakve promjene, mogu izazvati niz frustracija koje u jednom trenutku kulminiraju u vidu bojkota ili nepoštivanja preporuka a nerijetko i zakonskih odredbi. Pozitivni aspekt može se ogledati u tome da je veliki broj građana bio u prilici da unaprijedi odnose unutar obitelji, da radi na unapređenju međuljudskog razumjevanja, zarad boljih obiteljskih interakcija, savladavanju novih vještina i konstantnog rada na sebi, što je ujedno  ključ kvalitetnog funkcioniranja u širem socijalnom kontekstu.

Source: Kaže se da je porodica nukleus društva, šta je to ono što pojedinac, a onda i zajednica mogu i trebaju uraditi u korist unaprjeđenja porodičnih odnosa?

Denyel-Ismir Kovač: Obitelj je skup članova koji mogu biti slični ili različiti po svom karakteru, temperamentu, individualnosti  i sl, što pruža širok spektar mogućnost svakom članu da raste  da se razvija i da postaje kvalitetna osoba. Zdrava obitelj je ona u kojoj svaki njen član ima priliku da uči od drugih članova razmjenjujući ljubav, savjete, emocije i potporu, gradeći sebe i svoje samopouzdanje,  zapravo osnažuju cjelokupnu obitelj, a samim tim svaki član postaje važan i socijalno osviješten član društva. Društvo treba da pruža svim pripadnicima svoje zajednice mogućnost nesmetanog rasta, razvoja, različite mogućnosti i slobode, da budu uvaženi i da se istovremeno identificiraju sa društvenom zajednicom u kojoj žive. Samo država koja se skrbi za svoje stanovnike kroz potporu obitelji i pojedincu,  može da se osloni na na to da će zauzvrat dobiti maksimum zalaganja i lojalnosti svih stanovnika.

„Uvažen i siguran pojedinac - zdrava obitelj–sretno i prosperitetno društvo“ je moto kojim se vodimo u radu KJU“Porodično savjetovalište“.

(Lejla Trle)