Čelni ljudi Vlade KS pokušali su intervnetnim mjerama smanjiti broj zagađenih čestica u zraku, uveli su mjeru "par-nepar", prema kojoj bi jedan dan vozili automobili čija je zadnja registarska oznaka paran broj, a drugi dan oni sa neparnim brojem, međutim, nakon negodovanja građana Sarajeva donesena je odluka o ukidanju mjere "par-nepar".

Grad Sarajevo ima takav položaj da je gradnja novih naselja "zapušila" normalan protok vazduha kroz grad, tako da sve štetne čestice ostaju u kotlini.

"Sarajevo je planiran grad i u urbanističkom planu grada Sarajeva koji je rađen 1986. godine. U jednom stavu stoji preporuka da se u kotlini ne grade visoki objekti, a mi smo uradili skroz suprotno. Počeli smo graditi visoke objekte upravo tamo gdje nismo trebali i zapušili smo kotlinu, zatvorili smo proces provjetravanja grada koji je bio i sada kad dolazi do smjena, pritiska zraka kakav jeste zimi onda se sve čestice iz individualnih ložišta koja su na padini ne mogu podići iz grada jer se zaustavljaju tim visokim zgradama koje su izgrađene u kotlini", rekla je za Source Nasiha Pozder, arhitektica iz Sarajeva.

U urbanističkom planu grada jasno stoji preporuka "Ne graditi u pravcu istok - zapad duž glavne saobraćajnice".  To je krenulo najprije sa Alipašinim poljem, potom Uniticom, Bosmalom, Sarajevo City Centrom i brojnim drugim visokim zgradama koje onemogućavaju slobodan protok zraka kroz Sarajevo. 

"Pogledajte od Baščaršije do Ilidže šta smo uradili. Uz Bulevar Meše Selimovića imate cijelim potezom prvo SCC, pa nova Otoka, pa Tibru na zapadu grada. Samo smo krivi, konstantno gradimo visoke objekte koji ne dozvoljavaju protok zraka u pravcu u kojem je on prirodan u Sarajevu", kaže naša sagovornica. 

Ona ističe kako su glavni uzročnici ovolikog zagađenja u Sarajevu domaćinstva bespravno izgrađenih objekata.

"Osnovni i glavni uzrok smogu i magli svake godine nisu saobraćaj, ni automobili, najveći problem predstavljaju individualna ložišta, većinom su to bespravno izgrađeni objekti na padinskim dijelovima grada, kao i betonizacija Sarajeva", smatra Pozder.

Betonizacija Sarajeva je zapravo konstantno uništavanje zelenih površina, konstantna sječa šuma, urbanizacija prostora, a iz godine u godinu bi moglo biti samo gore, obzirom da se gradnja novih naselja nastavlja. Ukoliko se ne prouči urbanistički plan Sarajeva, u ovom gradu će za deset godina biti nemoguće živjeti, smatraju stručnjaci.

"Mi ćemo vjerovatno početi da iseljavamo iz ovog grada, samo ne znam hoćemo li imati gdje da iselimo. Ostaće jako puno praznih novih objekata koje užurbano gradimo. Rješenja ima, što se tiče struke sasvim je dovoljno pratiti ono što nam je urbanističko - planska dokumentacija rekla, ne mjenjati stalno regulacione planove grada, povesti pažnje da, ukoliko se već legalizuju bespravno izgrađeni objekti, da se insistira na utopljavanju istih, da imaju fasade, da moraju biti prikopčani na gradsku toplovodnu mrežu i tako dalje", rekla nam je arhitektica Nasiha Pozder.

Stručnjaci i urbanisti upozoravaju da struka mora više ustrajavati na tome da se pronađe spona između zahtjeva investitora i graditeljskih pravila kojih bi svi trebali da se pridržavaju, pa ne bismo imali ovoliko problema, koliko sada imamo.

Novinarka: Merima Druškić