"Kada govorimo ne samo u BiH nego i u svijetu postoji neki tržišni trendovi koji se dešavaju, a jedan od navedenih je otvaranje velikih tržnih centara što je svojstveno bilo SAD-u tokom pedesetih i šezdesetih, a kasnije krajem sedamdesetih ih je pruzela Evropa. Sada imamo od 2010. godine povećanje ovog  trenda i u BiH i ja očekujem da će sve više tržnih centara da se otvori jer ovo predstavlja novi oblik socijalizacije, jer ljudi pored toga štokoriste tržni centar kako bi se podmirili, oni ga koriste i kao mjesto sastajanje, gdje će upoznati neoga novog, gdje će se družiti i slično", rekao je za Source Admir Čavalić.

Osim toga, u zimskim danima zbog zagađenog zraka građani sve više odlaze u tržne centre gdje se druže, a naš sagovornik smatra da ćemo vremenom svi biti primorani da sve više vremena provodimo tamo. S druge strane, izgradnjom tržnih centara unaprijeđuje se i konkurentnost.

"Naše domaće kompanije preuzimajući ovakav modalitet rada i posmatrajući, učeći od stranih kompanija mogu preuzeti navedene obrasce poslovanja i primijeniti kod nas. Meni je drago kada vidim neke kompanije koje su domaće, koje su uspjele i mogu se takmičiti na inostranom tržištu. U okviru ekonomske nauke je pokazano da nema boljeg načina za dostizanje određenog nivoa konkurentnosti i znanja unutar ekonomije bez da se izlažete globalnoj konkurenciji i u tom kontekstu trebamo posmatrati priču u otvaranju tržnih centara", rekao nam je Čavalić.

U tržnim centrima se može naći veliki broj brandova i proizvoda, kako domaće, tako i strane proizvodnje.

"Tržni centar treba posmatrati kao način kako naši proizvodi mogu da dospiju do krajnjeg potrošača. Konzumerizam i potrošačka kultura svakako godi ekonomiji, jer potrošnja čini jedan segment dostizanja određenih razina rasta, odnosno povećanja bruto domaćih proizvoda", kaže naš sagovornik.

Iako, prema mišljenju našeg sagovornika trgovački centri donose mnogo pozitivnih stvari našoj zemlji, postoje i one negativne, a to je veliki pritisak na male prodavnice.

"Polahko se gube male prodavnice, piljare i slično koje su prodavale mješovitu robu, a da ti mali igrači pokušavaju da nađu svoje mjesto kroz strategiju fokusiranja, što znači da pokušavaju da se fokusiraju na određene ljude na tržištu i njima da prodaju ekskluzivnu robu", kaže nam Admir Čavalić.

Prema njegovom mišljenju žvimo u vremenu trgovaca, ne proizvođača, što znači da svi koji se bave veletrgovinom i malotrgovinom diktiraju uslove prodaje, ekonomskih donosa i cijene proizvođačima. Trgovci postavljaju setove, a proizvođači moraju da slijede trgovce.

"Otvaranje tržnih centara je dobro jer kreira oazu konkurentnosti, oazu gdje građani mogu da se upoznaju sa određenim kompanijama, mogu da kupuju i generalno povećajavu životni standard građana. Fokus ekonomskih politika nebi trebao biti na razvoju tržnih centara nego razvoju proizvodnje, ali ako imate tržne centre koji se otvaraju privatnim novcem, a ne budžetskim i sve je legalno i društveno su odgovorni, onda ne trebaju da nam smetaju. Više tržnih centara ne znači manje proizvodnih fabrika već više tržnih centara daje mogućnost za više proizvođača jer oni dobivaju nove kanale za plasman svojih proizvoda. Na dugi rok više tržnih centara daje potencijal proizvođačima da nađu svoje mjesto i na što bolji način dođu do krajnjeg potrošača", rekao je za Source ekonomski analitičar Admir Čavalić.

Novinarka: Merima Druškić