Prema podacima do kojih je došao Source portal, a kojima raspolaže Prosvjetno - predagoški zavod, koji radi pri Ministarstvu za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo, učenici srednjih škola nemaju se čim pohvaliti jer je samo 32,98 posto njih prošlo odličnim uspjehom, za razliku od osnovaca, gdje je 61,10 posto odlikaša. 

S dobrim uspjehom (trojkom - 3) srednju školu u protekloj školskoj godini završlo je 3882 ili 24,58 posto učenika, dok sa dvojkom je bilo svega 349 ili 0,30 posto učenika na području Kantona Sarajevo. 

Zanimljivo je da među učenicima najviše bude vrlo dobrih učenika, više od trećine, tačnije 6058 odnosno 38,3%.

Nedovoljnih ocjena, odnosno učenika koji su "pali" na kraju godine u srednjim školama bilo je 209, odnosno 0,65 posto, od ukupnih 15.818 učenika upisanih u srednje škole na području Kantona Sarajevo u protekloj 2015./2016. godini. 

Najnižu prosječnu ocjenu na Kantonu Sarajevo imala je Srednja škola za okoliš i drvni dizajn 3,20, ali do njihove izjave nismo mogli doći.

Kod osnovaca situacija je drugačija. Oni se mogu pohvaliti i odličnim uspjesima, a srednja ocjena u osnovnim školama na području Kantona Sarajevo bila je 4,48.

Od ukupno 31.180 učenika odličnim uspjehom završilo je 19.051 učenik, odnosno 61,10 posto, a nedovoljnih je bilo svega 13 učenika, odnosno 0,04 posto. 

Vrlo dobrim uspjehom završilo je 8242 ili 26,43 posto, dobirih 3579 ili 11,48 posto, a dovoljnih 254 učenika, ili 0.81 posto.

"U prošloj godini pričalo se o povećanju ocjena i Vijeće roditelja KS je u novembru i decembru provelo analizu u vezi sa istim i došli smo da zaključka da povećanje prosječne ocjene u osnovnim školama nije došlo u posljednjih pet, šest godina, već u periodu desetak godina. Tada nismo imali roditelja u školskih odborima, pa tako neki impliciraju da dolazi do povećanja ocjena djece osnovaca od kako su roditelji u školskim odborima. To nije tačno. Kao prvi razlog našoj analizi jesu te prosječne ocjene iz predmeta Muzičko, Tjelesni odgoj, Vjeronauka, Zdravi životni stilovi i Društvo kulture i religije koji se ocjenjuju brojčano za razliku od toga što su se prije ocjenjivali opisno. S obzirom da i te ocjene uđu u prosjek, samim time su to lakši predmeti iz kojih se pretežno dobivaju petice, oni automatizmom i povećavaju i dolazi do veće prosječne ocjene", smatra Dijana Ćirić Parla, članica Vijeća roditelja KS.

Ona smatra i kako su zbog obimnog gradiva u školama roditelji prinuđeni da rade sa djecom, što također dovodi do većih ocjena.

"Postoje različiti faktori koji pokazuju da dolazi do boljih ocjena, ali nastavnici nisu uvjetovani niti je na neki nemoralan način od strane roditelja došlo do toga da budu povećane ocjene. U posljednje vrijeme i premijer i ministar su davali takve izjave i roditelji iz Vijeća roditelja KS su zbog toga uradili ovu analizu i smatraju da do toga nije došlo zbog nekih utjecaja na nastavnike", kaže nam Dijana Ćirić Parla i dodaje:

"Mi ne bježimo od toga da imate svakakvih roditelja i svakakvih nastavnika, ali mislim da to na ukupnu ocjenu u Kantonu Sarajevo nije moglo utjecati u velikom broju. Imamo mnogo škola i neka je po dva roditelja u svakoj školi da su otišli kod nastavnika i zamolili da poveća djetetu ocjenu u osnovnoj školi, to nije neki veliki procenat na uzorak", dodala je. 
 
Najbolje srednje ocjene imaju dvije privatne škole, a to su El Manar sa srednjom ocjenom 4,84 i Privatna osnovna škola "Bloom" Sarajevo sa srednjom ocjenom 4,84, rekli su nam iz Ministarstva.

Kontaktirali smo škole da upitamo kako je moguće da su u ovim školama skoro sva djeca odlikaši.

"Naši učenici nemaju časove po 45 minuta, u školi su od 8 sati do 16 sati i imaju nastavu sa meditacijom koja traje 20 minuta i imaju jutarnji krug rada koji je  po Montessorijevom principu rada jako bitan i traje od pola 9 do 11 sati, zatim ide veliki odmor u trajanju od sat vremena, a onda opet popodne imaju work cycle. Kod kuće nemaju nikakvih dmaćih zadaća niti bilo šta što bi dodatno uticalo na njihovo opterećenje. U školi planiraju sami svoj rad u skau sa curiculumom. Nastavnici im daju nastavne teme koje bi oni trebali obraditi i naučiti. Nastavnik u Montessori školi imaju ulogu vođe i prilaze djetetu samo kada je potrebna djetetu pomoć i nema klasičnog predavanja. Nama nije najvažnija reprodukcija znanja, nama je najvažnija primjena znanja. Da učenik zna kako da uči, kako da primjeni znanje i kako da kritički misli o određenoj temi", rekla nam je Dženita Omerčić, pedgogica škole Privatna osnovna škola "Bloom".

"Mi imamo manji broj učenika u odjeljenjima od državnih škola, tako da se možemo individualno posvetiti svakom učeniku što se tiče njegovog napretka u akademskom uspjehu, a i što se tiče uspjeha u njegovom vladanju, tako da imamo nula procenata djece sa sniženim vladanjem i dobrim akademskim uspjehom. Pored redovne nastave po planu i programu ministarstva, mi imamo ovdje časove učenja gdje djeca ponovo sa istim nastavnicima prerađuju taj sadržaj kroz formu časova učenja, a to povlači manji obim domaće zadaće koji imaju kod kuće. Da bi djeca bila odmorna i spremna da provedu cijeli dan u školi mi imamo posebne programe, koje zovemo OSEP, to su sportsko - edukacijski programi za relaksaciju učenika, tako da je to sve prožeto kroz cijeli dan sa časovima učenja, sa organiziranim slobodnim vremenom djece i to je jedan od razloga zašto postižu takve rezultate", rekla nam je Lejla Švraka, Predagogica škole El Manar. 

Srednja škola (u procentima)

Odličnih                        32,98% 
Vrlo dobrih                      38,3% 
Dobrih                           24,58% 
Dovoljnih                         0,30% 
Prolazi                          98,03% 
Nedovoljnih                      0,65% 
Neocijenjenih                    0,65%
Srednja ocjena               4,00


Osnovna škola (u procentima)

Odličnih                            61,10% 
Vrlo dobrih                        26,43% 
Dobrih                               11,48% 
Dovoljnih                             0.81% 
Prolazi                              99,84%
Nedovoljnih                          0,04% 
Neocijenjenih                        0,14% 
Srednja ocjena                   4,48

Novinarka: Merima Druškić