Amela Šiljević imala je dvije transpantacije bubrega. Jednu 2002. godine, a drugu 2015. godine i obje je obavila na KCUS-u.

"Ja nisam skupljala novac. Prvi put sam transplantirana 2002. godine. Transplantirala sam bubreg na KCUS-u i imala sam živu srodnu transplantaciju, majka mi je bila donor i bubreg je trajao dvanaest godina. Drugi put sam transplantirana 2015. godine, a tada mi je bubreg donirala moja rodica i dobro je prošlo", rekla je za Source Amela Šiljević.

Svaki pacijent koji treba da transplantira organ bude lošeg zdravstvenog stanja pa je prvo potrebno izvršiti pretrage da se ustanovi da može leći pod nož.

"Kada sam se prvi put transplantirala mislila sam samo da se spasim jer sam bila jako loše. Moja porodica je gledala da se spasi moj život, ja nisam bila u stanju da mislim o tome. Drugi put kada mi se desilo da je bubrežna funkcija stala, morala sam psihički biti veoma jaka. Ja jesam bila,a li jako je bitna podrška porodice. Meni su svi skočili da mi daju bubreg i sve je dobro prošlo", iskrena je naša sagovornica.

Pacijent kada jednom oboli cijeli život je vezan za ljekare i terapiju koju mora piti čitav život. Kontrole su redovne na mjesečnom nivou. 

"Ukoliko nešto osjetite na sebi da nije uredu morate se javiti ljekaru. Mi smo podložni, obzirom da primamo terapiju za imunitet bolestima. Moramo prijaviti i temperaturu i prehladu da nebi došlo do nekih komplikacija", rekla nam je Šiljević.

Ona sada radi kao predsjednica Udruženja dijaliznih i transplantiranih pacijenata KS, preko kojeg pomaže članovima Udruženja kojima je potrebna transplantacija, a nemaju živog srodnika da im se skupi novac za operaciju.  

"Član našeg udruženja dođe sa adekvatnom dokumentacijom da je za transplantaciju od nadležnih ljekara. Onda naše udruženje podnese prijavu BH Telecomu za otvaranje humanitarnog broja na ime tog pacijenta. Vrlo brzo dobijemo odgovor da BH Telecoma gdje dobijemo humanitarni broj, gdje mi proslijedimo našem članu da je dobio dozvolu i da je broj aktivan", kaže naša sagovornica. 

Transplantacija bubrega košta 80.000 KM, a ona tvrdi da je lakše skupiti novac nego doći do organa. 

"Za transplantaciju bubrega potrebno je skupiti 80.000 KM, a mi imamo dosta ljudi kojima se skupio novac i koji se nalaze na listi čekanja duži period. Kada se skupi novac mora se čekati da se desi nesreća nekome da se može izvršiti kadeverična transplantacija", kaže naša sagovornica.  

Kada su u pitanju uplate, ona tvrdi da se preko njenog udruženja novac mjesečno prebacuje na račun osobe za koju je uplaćen. 

"Mjesečno prebacujemo novac na tog našeg člana kojem treba za transplantaciju, i tako imamo mjesečne evidencije da smo prebacili novac tom pacijentu. Šta se dalje dešava ne znam, novac je na njegovom računu, a nismo imali slučaj do sada da nam je neko podlegao, pa da znamo šta bi bilo sa novcem u tom slučaju", iskrena je Amela Šiljević, predsjednica Udruženja dijaliznih i transplantiranih pacijenata KS. 

Novinarka: Merima Druškić