Često se među bh. stanovnicima može čuti priča kako ljudi, u prosjeku, dobro žive u našoj zemlji, kako situacija nije tako crna kao što se priča, te kako sve izgleda mnogo bolje ako se prošeta nekom od, na primjer, sarajevskih ulica i „baci“ pogled na kvalitetne automobile, na dobro popunjene ljetne bašte, na ljude koji izlaze iz tržnih centara sa punim kesama...

Međutim, podaci koji slijede donose nam jednu potpuno drugačiju, realniju, sliku o stanju u našoj zemlji, pogotovo od početka pandemije korona virusa koji je svjetsku ekonomiju bacio na koljena. 

Prije svega, kada se govori zaposlenosti odnosno nezaposlenosti, nedavno istraživanje MMF-a kaže kako je nezaposlenost u BiH u 2019. pala na rekordno nizak nivo od 15,7 posto, a lani je skočila na čak 19 posto, što ne čudi s obzirom na pandemiju. 

Prema podacima Porezne uprave FBiH u većem bh. entitetu 31. januara 2021. broj zaposlenih je iznosio 516.808, za razliku od 31. decembra 2020. kada je bio 520.493. Dakle, samo u januaru u FBiH je bez posla ostalo 3.685 ljudi.

Kad govorimo o životnom standardu, u regionu, Slovenija je ispred svih u posljednjih više od 20 godina, slijede Srbija, Hrvatska, Crna Gora.., a naša zemlja je trenutno na posljednjem mjestu iako na prvu, kao što smo i kazali na početku priče, to tako ne izgleda. I što se potrošnje tiče BiH je na evropskom. 

Zamolili smo ekonomskog analitičara Admira Čavalića da nam objasni trenutnu i pomalo čudnu situaciju u BiH kada su u pitanju životni standard i nezaposlenost.

- Mi u BiH imam jedan poseban slučaj. Naime, riječ je o fenomenu neformalne ekonomije koja je dosta razvijena. Postoji niz nekih drugih faktora poput uticaja dijaspore, a BiH spada među deset zemalja koje su najviše ovisne o dijaspori. Procjena je da imamo mnogo neformalnih transfera novca iz dijaspore koji nisu evidentirani preko računa Centralne banke.

- Šta to znači? Da pored formalnog načina privređivanja građani Bosne i Hercegovine imaju i niz drugih izvora finansiranja i to objašnjava činjenicu zašto imamo visok nivo nezaposlenih osoba, a s druge strane nam je životni standard viši nego u nekim zemljama gdje je manji odnos nezaposlenih i zaposlenih, objasnio je Čavalić za Source.ba. 

Potom se osvrnuo na bh. građane koji rade vani.

- Bitno je još navesti da veliki broj ljudi nisu fizički prisutni tu nego privređuju vani, ali se vode po postojećoj metodologiji kao nezaposlene osobe ovdje. Također, imamo neravanomjeran ekonomski razvoj širom BiH, najviše razvijeni su urbani centri poput Sarajeva, Mostara, Banje Luke, Zenice, Tuzle... za razliku od nekih manjih mjesta gdje su razlike u odnosu na neto platu i do 300 KM, kaže Čavalić.

Potom nam je dao jedan dobar primjer koji pokazuje koliko ljudi u BiH zapravo nemaju novca:

- Generalno je teško raditi procjenu našeg siromaštva kad govorimo u realnim okvirima. Mi smo među najsiromašnijim nacijama u odnosu na EU.

- Kako se to može provjeriti? Pa evo, svaki skoro građanin u BiH imao bi problem da sutra mora ići na neku operaciju od 100.000 KM što je sasvim normalna i očekivana svota za jednog građanina SAD-a.

Za kraj, Čavalić kaže kako posebnu ulogu imaju krediti u cijeloj ovoj priči. 

- Kad kompariramo odnos potrošačkih kredita za fizička lica i za pravna lica, vidimo da su u prednosti fizička lica i nenamjenski potrošački krediti. Moram napomenuti da mikrokreditne organizacije tu imaju posebnu ulogu, naročito u RS-u gdje su razvijenije. One koriste nove tehnologije, poput vibera, what's up-a i društvene mreže i to im uspijeva kako bi došli u kontakt sa svojim klijentima. Sve su popularniji manji krediti, čak i na par stotina KM, kako bi se potrošila određena potrošnja, zaključio je Admir Čavalić. 


NOVINAR: Mirza Kadić