Malo je zemalja na Starom kontinentu koje se mogu „pohvaliti“ tolikom količinom bespravne gradnje, klizišta, sumnjivih ugovora, planiranih, a neostvarenih gradilišta, projekata koji se nikada ne pretvore u djela, poluizgrađenih objekata (ili čitavih naselja), česte gradnje na mjestima gdje se bez ikakve potrebe ugrožava čista priroda... kao što to može naša zemlja.

Trnovo, Ilijaš, Stari Grad, Vogošća, Tarčin, Vareš... postali su simboli ulaganja arapskih investitora, ali na većini od pomenutih mjesta gradnja atraktivnih bogatih naselja je počela pa stala odmah nakon polaganja kamena temeljca, a sumnjivim Arapima se izgubio svaki trag. Negdje su ipak svanule kuće napola izgrađene, dok su u rijekim situacijama obećanja ispoštovana ili su se barem djelimično počela ostvarivati, ali je gradnja stopirana zbog više sile poput aktuelne pandemije korona virusa.   

Nedavno je na pojedinim bh portalima osvanula vijest kako je vodeća kompanija za razvoj nekretnina u Saudijskoj Arabiji, Dar Al Arkan, konačno počela prodaju nekretnina u okviru projekta izgradnje luksuznih kuća i stanova, zvanog Sidra, u opštini Vareš.

Ovo ekskluzivno naselje zauzimat će 500.000 m2 bit će okruženo s 20.000 autohtonih stabala i najveći je pojedinačni projekat nekretnina u BiH s raznim sadržajem poput modernih vila, kafića, supermarketa, teretana, spa centara, dječijih igrališta itd.

Vrijeme će pokazati da li će ovo biti jedan od novih propalih projekata ovog tipa u BiH. 

Šta reći za gradnju na području Ilijaša, gdje je firma iz Kuvajta pod nazivom “Bosnian International for Tourism”, prema istaživanju novinara CIN-a, planirala gradnju ukupno 47 stambenih objekata od kojih je određen broj bespravno izgrađen, dok je u opštini Vogošća državljanin Turske Hairi Genc bespravno izgradio naselje od 11 vila.

I u sarajevskoj opštini Stari Grad investitori iz arapskih zemalja izgradili su 31 vilu, a planiraju izgraditi više od 120 takvih objekata te dva hotela i dvije džamije.

Postoji još nekoliko mjesta oko Sarajeva na kojima se dešavaju slične radnje, a u većini slučajeva kada inspektori dođu da obiđu gradilišta, kako bi uručili eventuale naredbe o zabrani gradnje, novčane kazne, ili čak naredne o rušenju objekata, obično na zateknu nikoga kome bi uručili papire.

Možda i najviše pažnje posljednjih godina privukao je projekat gradnje najvećeg turističkog grada u Jugoistočnoj Evropi - Buroj Ozone, koji je trebao biti izgrađen u sarajevskoj opštini Trnovo, na planini Bjelašnici. 

Godinama kasnije, od grandioznog projekta, čiji je idejni tvorac bio po mnogima sumnjivi biznismen i vlasnik kompanije Buroj International Group iz Dubaija, Ismail Ahmed, nema ništa. Veliki broj mladih Sarajlija trebao je da se zaposli u ovom projektu, na ulicama, pogotovo na području opština Iilidža i Trnovo, pričalo se o tome kako će u Buroj Ozoneu biti posla za sviju, ali sve je palo u vodu.

Umjesto hotela, apartmana, bolnice, bazena, sportskih terena... trenutno na bjelašničkom platou stoji svega nekoliko napola igrađenih kuća, sve izgleda dosta sablasno, a s obzirom da se izvjesnom Ahmedu izgubio svaki trag, od ove još jedne bh. bajke skoro sigurno neće biti ništa.

Bivši ministar prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša u KS, a danas predsjednik državne Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, arhitekta Faruk Kapidžić, za Source kaže kako je problem sa Arapima i njihovi investicijama već dugi niz godina prisutan.

- Davno se problem u vezi takvih vrsta naselja pojavio, ima već 10 godina, a sad je to malo zakočilo sve, čak i tamo gdje se mislilo nešto praviti jer je ova pandemija nastupila. Kada ovo prođe vidjet ćemo šta će biti, kaže Kapidžić, te nastavlja:

- Ipak, naš problem je nastao mnogo ranije, Arapi su dolazili više puta s nekim parama da kao nešto prave, mnogo je toga obećavano, projektovano.., a poslije je sve propalo. To se tako ne radi. Treba vidjeti kao u Evropi rade zemlje sa arapskim investitorima, ovo se ne radi nigdje ovako kao kod nas. Jedino je dobra stvari što se zakonski država postavila tako da ne može strani državljanin kupiti i biti vlasnik na svoje ime nego firma. E sad pošto je sve stalo, firme nisu prisutne, a ja mislim oko 80 posto firmi je u dugu zbog neplaćanja obaveza, država može to preuzeti i početi investicije. Može sve to uzeti sebi i vidjeti šta će s tim. Znam da je bio jedan takav slučaj lani.

- Sad država treba stati u kraj tome da ne mogu Arapi samo tako doći i mešetariti ovdje. Oni kao kupe zemlju i neko dijete im nacrta projekat, a nemaju novca za investiciju. U isto vrijeme oni to prodaju dole svom narodu i varaju ga. Prodaju im nešto za šta nema dozvole, govori Kapidžić. 

Specifičan je slučaj s Trnovom odnosno Bjelašnicom gdje se gradnjom naselja do pola i ostavljanjem poluizgrađenih kuća da propadaju, ujedno vrši i udar na prirodu. 

- Što je najgore mi smo pokazali kroz 20 godina da mi ne trebamo graditi. Jer udaramo na prirodu. A u suštini nije tako. Može se graditi po planini kao što se i svugdje gradi, u Austriji, Švicarskoj, Njemačkoj..., ali treba znati kako graditi, na koji način. E sad, kad bi se to moglo zaustaviti i završiti, i, na primjer, na tom mjestu zaraditi borove, moglo bi ono malo bolje da izgleda. Ali, mora se zaustaviti gradnja. Jer sad je to krenulo sa svih strana da se radi. Po skijalištima i sličnim mjestima. Ja sam se ranije borio s tim i nisam se uspio izboriti. Nema struke, nego jadnici neki, samo da prežive, pristaju na sve i svašta kada projektuju i grade i onda to sve liči na to što imamo sada, rekao nam je Kapidžić.


NOVINAR: Mirza Kadić.