Evropsko-mediteranski seizmološki centar, na osnovu izvještaja dobijenih iz seizmoloških instrumenata iz BiH,  sredinom prošle sedmice registrovao je kratak zemljotres na udaljenosti od oko osam kilometara od Sarajeva (dubina 5 km), a potres je bio jačine 2,3 po Richteru.

Svjedoci koji su bili budni u sitne sate kada se zemljotres desio, kažu kako je sve trajalo jednu sekundu i da je više ličilo na neku ogromnu eksploziju koja zatresla cijelu sarajevsku kotlinu.

Iako tako snažan udar nije zabilježen već duže vrijeme u okolini glavngo grada BiG, primjetan je učestao broj manjih ili većih potresa u BiH i regionu u posljednjih nekoliko godina.

Sjetimo se samo scena iz Petrinje krajem 2020. gdje je udar od 6.2 stepena po Richteru uništio hrvatski gradić uz ljudske žrtve, i to je bio među najjačim zemljotresima na ovim prostorima u posljednjih 50 godina.
 
Područje Balkana nikad nije potpuno mirovalo, a malo starije generacije dobro pamte zemljotrese početkom šezdesetih godina prošlog stoljeća u Skoplju (6,1), zatim u Banjoj Luci (6,4), Hrvatskoj (6,2 Makarska, Imotski), te u Crnoj Gori (7,0, primorje) krajem sedamdesetih. Jaki zemljotresi tresli su i Grčku i Tursku više puta u prošlosti, a ove dvije zemlje su, baš kao i BiH i naše prve komšije, dio Mediteransko-transazijskog seizmičkog pojasa koji je među "najnemirnijima" na planeti.

Pitali smo bh. seizmologa Ivana Brleka da li je moguće barem približno istražiti  koliko smo sigurni na teritoriji Bosne i Hercegovine u budućnosti, koji su to dijelovi BiH najugroženiji i da li BiH raspolaže sa dovoljno kvalitetne opreme za mjerenje zemljotresa te za njihovo barem približno predviđanje.

- Često postoji osobađanje viška energije na području BiH, ali to su uglavnom manji potresi zbog kojih ne treba stvarati paniku. Svaki snimljen signal iz zemlje odlazi u evropski EMSC, i u posljednje vrijeme češće možete pročitati njihove izvještaje nego naše, kaže na početku Brlek.

Ističe kako u FBiH postoji šest instrumenata, dok RS posjeduje nešto veći broj, kad se radi o BiH i mjerenju promjena u zemlji.

- Mjerni instrumenti  su raspoređeni kod Bihaća, Livna, Srebrenice, Zenice, Mostara, Sarajeva, Tuzle.., mi mjerimo pokrete u zemljinoj kori i odatle dobijamo podatke. Mediji su "krivi" što znamo danas jako mnogo o zemljotresima, krenuvši od našeg područja, pa do izvještaja iz Indije, Irana, Fidžija i tako dalje. 

Kad se radi o BiH, naš sagovornik kaže da je "najaktivnija" Hercegovina, i to Mostar, Lištica, Blagaj i slično. 

Tehnološku pomoć od države nemaju, kaže Brlek.

- Sve ovisi od donacija, strane organizacije su nam do sad nabavile opremu potrebnu za mjerene zemljotresa. Nijedan instrument naša državaa nije nabavila, nego sam ja preko stranih institucija uspio da nabavim potrebne aparate, zaključio je Ivan Brlek za Source.


NOVINAR: Mirza Kadić.