„Fado pjevač ne možeš postati, kao fadist se možeš samo roditi.

Ovaj natpis na ulazu u Muzej FADO glazbe, smješten u najstarijem lisabonskom kvartu Alfami, možda i ponajbolje označava što je , zapravo FADO? Fado (portugalski: „sudbina”) uobličio se kao kozmopolitski oblik urbanog pjevanja i plesa zahvaljujući uzastopnim valovima doseljenika u gradove tijekom ranog 19. stoljeća. No, Fado je, reći će Portugalci, više od glazbe...FADO je način života. FADO se naprosto osjeća i živi.

Na drugoj, ili je bolje reći na ISTOJ strani gdje je i FADO su  SEVDAH i SEVDALINKA . Ovi, usko povezani, pojmovi opisuju stanje duše u kojem se isprepliću intenzivne emocije potpuno suprotnih predznaka - tuga i radost.

Činjenica je da su sevdah i sevdalinka nastali na području BiH - na prostorima dodira kršćanske i orijentalne civilizacije, i to kao plod miješanja njihovih kultura. No, kao ni njihovu preciznu znanstvenu definiciju stručnjaci ne uspijevaju s potpunom točnošću odrediti ni vremenski period nastanka sevdalinke, ali pretpostavlja se da je nastala u srednjovjekovnoj Bosni kada se ovdje formiraju prva gradska naselja.

No, iako se FADO , SEVDAH I SEVDALINKA često usko vežu uz područje Portugala, odnosno Bosne i Hercegovine najbolji odgovor na pitanja što su i gdje nastaju, primjerice sevdah i sevdalinka najprije ćemo naći u dvije urbane sarajevske legende.

Prema prvoj, na pitanje „Što je sevdah?“, jedan desetogodišnji sarajevski dječak odgovorio je "Sevdah je ono kad moj otac istovremeno pjeva i plače."

A, prema drugoj, odgovor na pitanje „gdje nastaje sevdah?“, dobila je nastavnica jedne osnovne škole u Sarajevu i to od učenice petog razreda. "Sevdah nastaje u srcu", kazala je ona.
Posljednjih godina mnogi mladi ljudi u Portugalu i u Bosni i Hercegovini otkrivaju FADO i SEVDAH. Vole ih istraživati i kombinirati s ostalom glazbom, pa su i FADO i SEVDALINKA po popularnosti nezaobilazan žanr world music-a.

No, i u Portugalu i u BiH rijetki su oni umjetnici koji su se toliko i na tako temeljit način posvetili istraživanju biti FADA i SEVDAHA, bezmalo kao cjeline, kao što je to činila i čini Maja Milinković koja je, kako sama voli reći tu bit i neraskidivu sličnost i vezu prepoznala u sebi.
Po mjestu rođenju Sarajka, po mjestu prebivališta Lisabonka,a u duši, istinska zaljubljenica i vjernica u ŽIVOT i LJUBAV- Maja Milinković, po ocjeni brojnih muzičkih kritičara,ali i publike i u BIH i u Portugalu, ali i izvan njihovih granica, je kantautorica i snažnog i karizmatičnog glasa i originalnog i upečatljivog stila.

Široj javnosti u regionu jugoistočne Evrope, Maja Milinković, postaje poznata 2003 g. kao učesnica i finalistica prvog muzickog reallity show-a na ovim prostorima-"OBN music talents".
Posvećena glazbi u najširem smislu riječi diplomirala na Muzičkoj akademiji u Sarajevu.
Maja Milinković svira klavir i gitaru, pjeva, komponira, aranžira i piše stihove,a sve to čini s maksimalnom predanošću, zbog čega već nekoliko godina važi za jednu od najcjenjenijih glazbenih umjetnica u Evropi.

Premda se u spomenutom tv-show serijalu predstavila iznimno upečatljivim interpretacijama pop i rock glazbe i iako se na prva dva albuma “Začarani krug” (2006.) i “Očekivanja” (2011.) predstavila autorskim skladbama upravo tog žanra , Maja Milinković svoj muzički izričaj , već tada, ne zadržava samo u okvirima pop rocka, nego veoma otvoreno pristupa i drugim muzičkim pravcima.

Dokazala se i kao izvrstan poznavalac i interpretator etno glazbe, pa je tako, primjerice, gotovo na početku karijere, paralelno s pop rock skladbama snimila i vlastitu obradu poznate vranjanske pjesme „Mito bekrijo“, u kojoj je spojila vranjanski etno, bosanski etno i klasični rock. 

O uspješnosti karijere Maje Milinković govore, uz ostalo i brojne nagrade i priznanja među kojima su i prve nagrade stručnih žirija za glazbu interpretaciju aranžman na glazbenim festivalima „Bihać 2005“, „BH Radijski festival 2005. i 2006“, „Zenički radijski festival 2007.“ , a te 2007. godine Maja Milinković osvaja i prestižnu bosanskohercegovačku glazbenu nagradu "Davorin" u kategoriji "Najbolja interpretacija na albumu".

Od 2009.godine Maja Milinković svoj fokus muzičog interesovanja širi i usmjerava ga na portugalsku FADO muziku. U veoma kratkom razdoblju postaje najpoznatija interpretatorka Fado muzike na području Balkana. 

Tokom 2011. osniva ansambl “Fado verdadeiro” - jedini u Bosni i Hercegovini koji svira portugalsku FADO muziku, s kojim je održala niz uspješnih koncerata , uz ostalo i na tradicionalnom festivalu kulture „Baščaršijske noći“, te Novogodišnji koncert u Kamernom tetatru 55, koji je izravno prenosila Televizija Sarajevo. 
2012.godine Maja Milinković snimila je prvi FADO u Bosni i Hercegovini pod nazivom «Tudo isto é fado». Od tada njena jedinstvena i emotivna interpretacija, snaga i ljepota njenog glasa oduševljavaju sve više slušatelja, pa čak i onih koji se po prvi put susreću s FADOM. 
2013. godine Maja Milinković odlazi u Portugal gdje i danas živi i stvara.

Svojevrsna kruna dosadašnjeg umjetničkog djelovanja Maje Milinković je promocija novog albuma “FADO É SORTE” („FADO JE SREĆA“) upriličena u koncertnoj dvorani Muzeja Fada u glavnom gradu Portugala, Lisabonu.  

Tom prigodom Maja Milinković se brojnoj publici predstavila i koncertom na kojem je uz pratnju eminentnih portugalskih glazbenika (Pedro Pinhal i Pedro Amendoeira) predstavila neke od skladbi uvrštenih na ovaj album.

“Velika je čast promovirati album u Muzeju Fada. Ta prilika se pruža isključivo istinskim fado umjetnicima, i pjesnicima i uistinu sam ponosna na to da su mi organizatori odali to priznanje kazala je  Maja i dodala da joj je, kao autorici velika inspiracija za ovaj album diva i FADO kraljica Amalija Rodrigues.

„ Sam naziv CD-a je inspiriran je njenim imenom “Amalia”, što zvuči kao amajlija.... a, FADO je sreća ili amajlija“ , ističe Maja.

Na CD “Fado je sreća” uvršteno je 16 skladbi,a posebnu umjetničku i kulturološku dimenziju i vrijednost daje mu činjenica da su, pored tradicionalnih i autorskih skladbi Maje Milinković pisanih i skladanih u duhu FADA,  tu i  skladbe iz bosanskohercegovačke tradicionalne baštine koje je Maja, kako naglašava, odlučila uvrstiti s ciljem da pridonese spajanju portugalske i bosanskohercegovačke kulture i umjetnosti i pokaže povezanost FADA i SEVDAHA ,ali i kao svojevrsnu „posvetu svojim korijenima“.

Album „Fado je sreća“ je plod trogodišnjeg Majinog rada, istraživanja i djelovanja na  polju Fado muzike a objavljen je u izdanju portugalske izdavačke tvrtke “Seven Muses” koja se bavi isključivo FADO muzikom. Album je u prodaji na digitalnim platformama, I tunes, Amazon itd. a sudeći po reakcijama kritike,a i publike koja je pjesme na promotivnom koncertu prihvatila s istinskim oduševljenjem, očigledno je da se radi o, uistinu, vrhunskom umjetničkom djelu.