Važno je napomenuti da nije svaki naučnik uvjeren u ovu procjenu. I premda istraživači kažu da bi se kolaps mogao dogoditi već 2025., drugi kažu da bi mogao potrajati još 70 godina.

Ipak, tim istraživača predvođen Peterom Ditlevsenom, profesorom i istraživačem klime na Univerzitetu u Kopenhagenu u Danskoj predviđa u radu objavljenom u časopisu Nature Communications da bi struje mogle kolabirati bilo gdje između 2025. i 2095. — ako ne smanjimo globalne emisije ugljika.

Ako dođe do kolapsa, veliki dio zapadnog svijeta mogao bi biti uvučen u produženo razdoblje ekstremne hladnoće – što je kontraintuitivan rezultat klimatskih promjena. Prethodni kolapsi, koji su se većinom događali tokom ledenih doba prije mnogo hiljada godina, zaista su doveli do poremećenih temperatura.

“Mislim da bismo trebali biti jako zabrinuti”, rekao je Ditlevsen za The Guardian. “Ovo bi bila vrlo, vrlo velika promjena. To se nije dogodilo 12.000 godina.”

Još 2021. istraživači s Potsdamskog instituta za istraživanje utjecaja na klimu u Njemačkoj upozorili su u zasebnom radu da je AMOC doveden na rub kolapsa zbog klimatskih promjena. Kratkoročno, ovaj bi kolaps mogao uzrokovati pad temperatura u Evropi i Sjevernoj Americi, što bi rezultiralo produženim periodima ekstremne hladnoće.

A ako historija išta znači, ulozi su značajni. Prije 12.000 godina, topljenje ogromnog ledenjačkog jezera gurnulo je Evropu u ekstremni hladni period na gotovo milenij.

Sada, analizirajući statistike iz posljednjih 150 godina, Ditlevsen i njegov tim kažu da su izračunali s 95 posto sigurnosti da će se AMOC srušiti između 2025. i 2095. godine.

“Kolaps AMOC-a može imati vrlo ozbiljne posljedice za klimu na Zemlji, naprimjer, promjenom načina na koji se toplina i oborina distribuiraju globalno”, ističe Ditlevsen. Svemu su uzrok klimatske promjene.

“Iako se zahlađenje Evrope može činiti manje ozbiljnim jer zemaljska kugla u cjelini postaje sve toplija i toplinski valovi se javljaju sve češće, ovo bio moglo pridonijeti povećanom zagrijavanju tropskih krajeva, gdje su rastuće temperature već dovele do izazovnih životnih uvjeta”, dodao je.

Ova bi promjena mogla biti mnogo brža od inkrementalnog porasta od 1,5 stepeni Celzijusa uzrokovanog klimatskim promjenama tokom jednog stoljeća. Sa srušenim AMOC-om, gledali bismo daleko ekstremnije promjene u rasponu od deset do 15 Celzijevih stepeni tokom samo jedne decenije.

“Naš rezultat naglašava važnost smanjenja globalnih emisija stakleničkih plinova što je prije moguće”, rekao je Ditlevsen.

No dok se istraživači općenito slažu s ovim konačnim zaključkom, nisu svi uvjereni da će AMOC ‘podivljati‘.

Naime, zaključak je u suprotnosti s najnovijim nalazima Međuvladinog odbora Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (IPCC), koji je u svom najnovijem izvješću utvrdio da je mala vjerovatnost da će struja tek tako kolabirati u ovom stoljeću.

“Rad ne pruža nikakav razlog za promjenu procjene [IPCC-a]”, rekao je za Politico Jochem Marotzke s Max-Planck-Instituta za meteorologiju u Hamburgu.

“Jednostavno nemamo dokaze da tvrdimo da se smanjio”, rekla je za BBC Penny Holliday, istraživačica u britanskom Nacionalnom oceanografskom centru. “Znamo da postoji mogućnost da bi AMOC u jednom trenutku mogao zaustaviti ono što sada radi, ali stvarno je teško biti siguran u to.”

U isto vrijeme, iako možda nikada nećemo dobiti 100 posto točnu prognozu – uostalom, klimatski sistemi naše planete su nevjerovatno složeni – ipak bismo trebali poslušati upozorenje Ditlevsena i njegovih kolega.

“Još uvijek moramo ozbiljno shvatiti ideju da bi moglo doći do naglih promjena u klimatskom sistemu sjevernog Atlantika”, rekao je za BBC atmosferski naučnik Univerziteta Reading Jon Robson. “Ali tačna predviđanja da će se to dogoditi – i unutar ovog vremenskog okvira – to morate uzeti s malo skepse.”


(Admir O.)