Nismo očekivali da će LUCA biti tako star, unutar samo stotina miliona godina formiranja Zemlje. Međutim, naši rezultati odgovaraju modernim pogledima na nastanjivost rane Zemlje, kaže evolucijska biologinja Sandra Álvarez-Carretero sa Sveučilišta u Bristolu u Velikoj Britaniji i jedna od autorica nove studije koja je objavljena u časopisu Nature Ecology & Evolution.

UVJETI NA RANOJ ZEMLJI

Rana Zemlja, sa svojom otrovnom atmosferom i nedostatkom kisika, bila je znatno drugačija od današnje. Kisika je bilo u izobilju prije oko 3 milijarde godina, no život na našem planetu je nastao puno ranije. Fosili mikroba datiraju od prije 3,48 milijardi godina, a uvjeti na Zemlji možda su se stabilizirali za održavanje života još prije 4,3 milijarde godina, prenosi Science Alert.

Zbog Zemljine erozije i geoloških procesa, izravni dokazi iz tog razdoblja su rijetki. Kako bi to prevladali, naučnici, predvođeni filogenetičarom Edmundom Moodyjem sa Sveučilišta u Bristolu, okrenuli su se živim genomima i fosilnim zapisima. Koristili su molekularni sat, procjenjujući stopu mutacija kako bi odredili vrijeme odstupanja organizama od njihovih zajedničkih predaka.

ZANIMLJIVO I INTRIGANTNO OTKRIĆE

Sav život dijeli temeljne osobine: univerzalni genetski kod, zajedničku metodu sinteze proteina, dosljedan skup od 20 aminokiselina i korištenje adenozin trifosfata (ATP) za staničnu energiju. Na temelju tih sličnosti, naučnici su procijenili vrijeme odstupanja od LUCA-e. Koristeći evolucijsko modeliranje, zaključili su karakteristike LUCA-e i strategije preživljavanja u ranom Zemljinom neprijateljskom okruženju.

LUCA je vjerojatno sličio prokariotu, jednostaničnom organizmu bez jezgre. Nije se oslanjao na kisik i njegovi su metabolički procesi proizvodili acetat. Ono što je isto tako intrigantno jest da je LUCA imao i primitivan imunološki sustav. Naša je studija pokazala da je LUCA složen organizam, ne previše različit od modernih prokariota. No, ono što je zaista zanimljivo jest da je jasno da je posjedovao rani imunološki sustav, što pokazuje da je čak i prije 4,2 milijarde godina naš predak bio uključen u utrku u naoružanju s virusima, kaže filogenomist Davide Pisani.

To ukazuje da su se drugi oblici života mogli pojaviti nedugo nakon LUCA-e, brzo uspostavljajući ekosustav. Naš rad objedinjuje podatke i metode iz više disciplina, otkrivajući uvide u ranu Zemlju i život koji se ne bi mogli postići samo jednom disciplinom. To također pokazuje koliko je brzo ekosustav uspostavljen na ranoj Zemlji i sugerira da bi život mogao cvjetati u biosferama sličnim Zemlji negdje drugdje u Svemiru, objašnjava paleobiolog Philip Donoghue sa Sveučilišta u Bristolu.