„Kada govorimo o tim političkim različitostima u medijima, tu je situacija možda čak i gora nego odnosu  u neki period prije desetak godina, u ono zlatno vrijeme razvoja BiH, pa tako i razvoja medija. Između 2000. i 2010. godine imali smo mnogo veći stepen političkog profesionalizma nego što imamo sada“, dodaje Radenko Udovičić, direktor Media plan instituta iz Sarajeva.

Ovo je otprilike generalni stav svih aktera nedavno okončane predizborne kampanje u BiH. Složili smo se da je bila prljava, da su mediji bili pristrasni, ali postoje oprečna mišljenja kada je značaj medija za ishod predizborne kampanje u pitanju.

„Čini mi se da uticaj medija na donošenje odluka glasača, u smislu njihove procjene za koga će glasati, nije bio nikada manji nego na ovim izborima. Vi imate nekoliko kandidata koji su ušli u Predsjedništvo BiH, a koji se recimo nisu, poput Izetbegovića ili Čovića, pojavili ni u jednoj debati. Očito je njihova strategija bila drugačije fokusirana. Imate jednog kandidata koji je vlasnik najuticajnije novine, barem po čitanosti, ali također nije ušao u Predsjedništvo“, smatra Senada Ćumurović, pomoćnica generalnog sirektora BHRT-a za razvoj.

„Ja se zaista ne bih složila da nisu, tim prije što se ozbiljniji analitičari slažu sa tezom da su ove godine portali i, kako ih zovemo -  novi mediji, odigrali vrlo značajnu logu. Ja ću biti vrlo bezobrazna ili brutalna pa ću reći: Odigrali su onu prljavu ulogu. Na portalima, u sferi interneta, su vođeni svi veliki obračuni“, s druge strane tvrdi Vildana Selimbegović, urednica lista Oslobođenje.

Portali i printani mediji podliježu propisima Vijeća za štampu, koje bi trebalo voditi računa i o neprimjerenom izvještavanju navedenih medija.

„Ja nisam vidjela da je Vijeće reagiralo po službenoj dužnosti, odnosno nisam vidjela da je bilo pritužbi, ali sam zato vidjela beskrajno mnogo progona, privatnog života, prljavog veša, izmišljenog prljavog veša, jako teških optužbi koje se nikada više neće, ne da se neće dokazivati, nego se neće pojaviti vjerovatno do sljedećih izbora, što je zaista nešto čime se ne trebaju ni portali ponositi, a kamol i političari koji su vrlo ozbiljno finansirali taj dio svoje predizborne kampanje“, objašnjava Vildana Selimbegović.

„U FBiH najuočljiviji primjer, neću da kažem pristrasnosti, nego protežiranja i kritikovanja nekih stranaka je bilo uočljivo u Dnevnom avazu. Dakle, Dnevni avaz, kako se očekivalo i kao što je bilo na prošlim izborima, promovisao je prvenstveno SBB, a izuzetno kritički je bio nastrojen prema stranci SDA“, dodao je Udovičić.

Media plan Institut iz Sarajeva je, pored printanih medija i portala, tokom predizborne kampanje vršio i monitoring devet televizijskih stanica.

„RTRS je najviše prostora davala SNSD-u, a malo ili nikako opoziciji. BN Televizija je davala i jednim i drugim prostora, s tim što je jedne predstavljala u pozitivnom, a druge u negativnom kontekstu“, izjavila je ona.

Urednica RTV BN je za Source.ba portal objasnila zašto javnost ima ovakav utisak.

„Mi smo bili onemogućeni do kraja kvalitetno i svestrano da radimo svoj posao jer naprosto je postojala ta granica, mi nismo mogli da je pređemo. Nekim našim novinarima nije bilo dozvoljeno da pristustvujemo skupovima SNSD-a. Nije nam bilo dozvoljeno snimanje, nisu željeli da nam daju izjave i onda se to moglo tumačiti na taj način jer bilo je veće prisustvo svih ostalih političkih subjekata, osim SNSD-a“, izjavila je Suzana Rađen Todorić.

Kada su TV stanice sa sjedištem u FBiH, ocjena je da su bili nešto objektivniji u odnosu na kolege iz RS-a.

„FTV je imala dva perioda tokom predizborne kampanje. Dakle, prva polovina septembra bilo je uočljivo da je FTV vrlo kritički nastrojena prema Vladi FBiH, a onda dublje kad se uđe u analizu pokazivalo se da nije generalno prema Vladi, nego prema ministrima iz SDP-a. Međutim, u drugoj polovini monitoringa to se promijenilo. Dakle, to više nije iblo toliko uočljivo i mnogo smo više imali pozitivnih tonova kada je Vlada u pitanju. Jedan od razloga tih pozitivnih tonova su činjenice da su političari na vlasti vrlo mudro iskoristili taj period predizborne kampanje da otvore autoputeve, da riješe neke probleme u preduzećima. Ono što je bilo uočljivo je da TV1 i TV Hayat su prvenstveno okrenuti Vladi FBiH, o kojoj se najviše izvještavalo ovdje u Sarajevu kao političkom subjektu, ne stranačkom nego državnom subjektu, uglavnom o nekim pitanjima koje se tiču bošnjačkog biračkog tijela. Mediji iz RS-a naravno srpskog biračkog tijela, novine iz Mostara, Večernji list i Dnevni list, hrvatskog biračkog tijela. To je ta suština problema da mediji izvještavaju onako i u skladu sa onim gdje su registrovani, gdje djeluju, onda gdje su smještene reakcije“, objašnjava Udovičić.

Ono što je evidentno kada su mediji u pitanju, prema mišljenju urednice lista Oslobođenje, jeste da se ne razlikujemo mnogo od medija u regionu.

„Ne bih rekla da smo išta gori, ako nismo bolji, gori sigurno nismo“, smatra Vildana Selimbegović.

Gori nismo, što ne možemo reći kada poredimo našu i vlast u regionu. I pristrasnost o kojoj smo govorili je rezultat onoga što vlast jeste ili nije uradila. Ako se oni potrude i budu nešto bolji nego u prethodnim godinama, sigurni smo da će i mediji biti profesionalniji.

Novinar: Nedim Pobrić
Snimatelji: Alen Alilović/Ermin Ljumić
Montažer: Ermin Ljumić