Upravo ćemo u ovoj priči pažnju posvetiti takvoj imovini, a fokusirat ćemo se na stranke sa sjedištima u našem glavnom gradu.

SDP je stranka koja u finansijskom smislu ponajmanje ovisi o izbornim rezultatima, uzimajući u obzir nekretnine koje posjeduju. Ta stranka već godinama koristi, ali i iznajmljuje, nekretnine koje su svojevremeno pripadale Savezu komunista BiH. SDP sebe smatra pravnim nasljednikom Saveza komunista, koji je sporne nekretnine gradio zahvaljujući sredstvima od članarina.

Dio te imovine je, prema Zakonu o pretvorbi društvene svojine, 1994. godine pripao državi, a još uvijek su aktuelni sporovi kada su u pitanju nekretnine koje koristi SDP. Samo Vlada FBiH na mjesečnom nivou SDP-u plaća 40.000 KM na ime korištenja dijela zgrade nekadašnjeg Centralnog komiteta Saveza komunista BiH u Alipašinoj ulici u Sarajevu. SDP naplaćuje „stanarinu“ Vladi FBiH još od 1. januara 1997. godine. Zanimljivo je da je još uvijek aktuelni premijer FBiH Nermin Nikšić kao donedavno generalni sekretar SDP-a sam sa sobom potpisivao ugovore o najmu prostorija.

Ustavni sud je 21. decembra 2006. godine donio presudu prema kojom je utvrđeno da „niti jednim aktom nakon raspada SFRJ nije regulisano pitanje preuzimanja prava, obaveza i imovine koja je postojala na području SFRJ, a koja je pripadala Savezu komunista Jugoslavije“. Komisija za državnu imovinu BiH je ustanovila da nekretnine Centralnog komiteta Saveza komunsta BiH pripadaju državi.

Ipak, SDP uredno zgradu koristi i iznajmljuje Vladi FBiH, baš kao što koristi i iznajmljuje zgradu u sarajevskoj Mis Irbinoj ulici. Ista stranka koristi i još nekoliko nekretnina u Sarajevu, Zenici, Livnu, Stocu, Jajcu i Tuzli. Želio je SDP prisvojiti i nekretninu u banjalučkoj ulici Bana Milosavljevića broj 15, koja je pripadala CKSK BiH, ali je Ustavni sud podržao presudu Višeg privrednog suda u Banja Luci, kojom se ističe kako SDP ne može biti vlasnik neksretnine vrijedne nekoliko miliona  KM.

Mnoga državna pitanja su se u posljednjim mjesecima rješavala u sarajevskoj ulici Mehmeda Spahe broj 14, u sjedištu SDA. Ta je stranka još u maju 1994. godine potpisala sa BIHAMK-om ugovor o preuzimanju zgrade u kojoj joj se danas nalazi sjedište. S druge strane, SDA se obavezala da će, u zamjenu za preuzeti objekat u državnom vlasništvu, BIHAMK-u obezbijediti trajni smještaj.

Transakcija je otprilike izgledala ovako. BIHAMK je prenio pravo raspolaganja nad pomenutom zgradom na Općinu Centar Sarajevo, a Općina Centar je na BIHAMK prenijela pravo raspolaganja nad zgradom u ulici Skenderija broj 23. Istog dana Općina Centar zgradu u ulici Mehmeda Spahe dodjeljuje SDA na period od 99 godina. Načelnik te sarajevske općine 1995. godine bio je, pogađate... član SDA, Abid Jusić.

Radnici „Vranice“ su vrata stečaja svoje kompanije otvorili upravo po završetku izgradnje objekta u kojem je smještena centrala Saveza za bolju budućnost BiH. Objekat je napravljen na zemljištu prethodno uništenog „Alhosa“ i to novcem Razvojne banke FBiH.

Dakle, s obzirom da su mu komercijalne banke okrenule leđa, utemeljitelj Dnevnog avaza i predsjednik SBB-a Fahrudin Radončić se okrenuo Razvojnoj banci FBiH i novcu namijenjenom poljoprivrednom i industrijskom razvoju FBiH, onom koji će doprinijeti otvaranju novih radnih mjesta i poboljšanom izvozu. Ostaje misterija na koji način „najljepši toranj u regionu“ može doprinijeti razvoju FBiH, a odgovor bi nam sigurno mogao ponuditi bivši direktor Razvojne banke FBiH Ramiz Džaferović.

Toranj je jedna od nekretnina koja je ostala u vlasništvu osnivača SBB-a Fahrudina Radončića, s obzirom da je ostatak nakon pravne vratolomije pripao njegovoj bivšoj supruzi Azri Radončić.

Demokratska fronta, kako nam je potvrdio sekretar te stranke Sifet Podžić, iznajmljuje prostorije u poslovnoj zgradi u sarajevskoj ulici Saliha Udžvarlića 10/III, ali nam nije mogao precizirati koliko sredstava na mjesečnom nivou izdvajaju za najam.

(Nedim Pobrić)