Ne blijede sjećanja na maj 2014. godine, kada je klizište opustošilo naselje Svrake kraj Sarajeva. Snimci rušenja domova mještana i njihovi vapaji su i dan danas jedan od najilustrativnijih primjera kroz kakve su patnje prošli građani BiH tokom majskih poplava i aktiviranja klizišta.
Sanacija klizišta u naselju Svrake se, navodno, privodi kraju, a razlog zbog kojeg se na sanaciju čeka još od maja prošle godine je nedostatak finansijskih sredstava. Sanacije klizišta u Kantonu Sarajevo, u saradnji sa općinama i drugim nadležnim institucijama, vrši Zavod za izgradnju KS, a učestale pojave novih klizišta i sanacija postojećih su iscrpile sredstva Zavoda.
Za prvu fazu sanacije klizišta u Svrakama novac u iznosu od 441.330 KM, putem Federalnog ministarstva prostornog uređenja, obezbijedila općina Vogošća. Vlada Kantona Sarajevo je za drugu fazu izdvojila 400.000 KM. Za završnu fazu je odlukom Upravnog odbora Federalnog fonda za pomoć nastradalim područjima od prirodne nesreće na teritoriju FBiH odobreno 700.000 KM.
Priča o klizištu koje je uništilo naselje Svrake nas vodi do drugog klizišta, ovaj put na području općine Centar Sarajevo. Klizište Podgaj-Tekija je svojevremeno, izgradnjom stambene zgrade i parkinga u ulici Terezija, u značajnoj mjeri sanirano još 2001. godine.
Međutim, to nije spriječilo Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo da nastavi sa ulaganjima u sanaciju pomenutog klizišta.
I tako je u februaru 2015. godine osvanula tabla koja sugeriše da će se na toj lokaciji vršiti sanacija klizišta, a radnici kompanije Mibral, koja je odabrana putem tendera, su započeli radove.
„Ukupna investiciona vrijednost sanacije klizišta na lokalitetu Podgaj-Tekija iznosi 1.376.444,04 KM“, potvrdio je za Source.ba portal Fuad Babić, koordinator za klizišta iz Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo.
Nedugo nakon početka radova na onom što je trebalo predstavljati sanaciju klizišta je gradilište poprimilo obrise nečeg mnogo drugačijeg od klasične sanacije klizišta. Stanje na terenu je neodoljivo počelo ličiti na izgradnju saobraćajnice, koja vodi do privatnog stambenog kompleksa čija je gradnja još uvijek u toku.
Naime, na lokaciji Podgaj-Tekija, uprkos činjenici da pomenuti lokalitet Zavod za izgradnju KS definiše kao klizište, je u toku gradnja velikog stambenog kompleksa, čiji su investitori kompanije Ahmetspahić d.o.o. i Benis d.o.o.
„Investitori budućim stanarima poručuju da se iz stanova pruža pogled na cijeli grad, a objekat se nalazi na svega 100 m od trolejbuske stanice i 150 m od tramvajske stanice Skenderija“, poruka je upućena potencijalnim kupcima nekretnine u pomenutom stambenom kompleksu, koji će za to zadovoljstvo morati platiti iznos od 3.500 KM do 3.980 KM po metru kvadratnom.
Cijenu 90 stambenih i šest poslovnih jedinica u mnogome definiše i pristupačnost saobraćajnici u ulici Terezija, što investitori i ističu u ranije citiranoj poruci. U periodu dok izgradnja saobraćajnice od ulice Terezija do pomenutog objekta, odnosno „sanacija klizišta“, još nije ni počela, investitori su je ucrtali u projekat koji je ponuđen potencijalnim kupcima.
„Izgradnja saobraćajnice se ne nalazi u okviru ugovora o sanaciji klizišta“, objasnio je za naš portal Fuad Babić, a negira ga izvođač radova, kompanija Mibral, koja u svojim referencama navodi kako na pomenutoj lokaciji izvodi radove i na „izradi donjeg stroja buduće saobraćajnice“.
Još ranije je, u decembru 2014. godine, Općina Centar izdvojila 736.000 KM za izgradnju lokalne ceste Podgaj-Tekija. Uz pomenuti iznos koji je izdvojio Zavod za izgradnju Kantona Sarajevo, dolazimo do ukupne cifre od 2.112.444 KM budžetskih sredstava utrošenih za izgradnju saobraćajnice i popratne „sanacije klizišta“ s ciljem povezivanja privatnog stambenog kompleksa u izgradnji sa ulicom Terezija.
Kamo sreće da tu dolazi kraj. Izvođač radova je ugovorom bio dužan izraditi drenažu kanalizacionog i vodovodnog sistema, a u praksi su, greškom projektanta, otpadne vode usmjerene ka postojećoj stambenoj zgradi u ulici Terezija. Da se radi o grešci projektanta, potvrdio je i sam Babić u razgovoru sa nezadovoljnim stanarima, koji se zbog te greške suočavaju sa nanosima vode i blata.
Samo su u 2014. godini u Kantonu Sarajevo registrovana 233 nova klizišta, a prema evidenciji Zavoda za izgradnju KS registrovano ih je 832. Sredstava za njihovu sanaciju nema. Razlog zbog kojeg se za potrebe kvalitetnijeg pristupa privatnom stambenom kompleksu izdvaja više od dva miliona KM budžetskih sredstava je čak pitanje za neke druge državne institucije, a da li će se one pozabaviti tim pitanjem, potrudit ćemo se da provjerimo.
(Nedim Pobrić)