Šesdeset i osam državnih institucija na nivou BiH stoje na usluzi građanima,kako bi sistem u kojem funkcionišemo učinili što kvalitetnijim. Koliko te institucije, ili da suzimo krug na agencije, urede, komisije, direkcije i institute, njih 44, čine vaš život lakšim, ili ipak čine lakšim isključivo život onih koji su uposleni u njima?
Te 44 institucije su samo u 2014. godini potrošile nešto više od 127 miliona KM. Veći dio tog iznosa je utrošen na plate, doprinose i ostale privilegije tačno 2.000 uposlenika tih institucija. Naravno, ne tvrdimo da su sve te institucije suvišne, da ne trebaju postojati, a o broju uposlenika, te njihovoj svrsishodnosti i učinkovitosti bi se u svakom slučaju dalo raspravljati.
Ako ćemo cijeniti po dosadašnjem učinku, suvišna jeste Komisija za koncesije BiH. U 13 godina postojanja ta komisija nije izdala niti jednu jedinu koncesiju. Međutim, to nije spriječilo 14 uposlenih da i u 2014. godini na ime plata i naknada prime 715.575 KM.
Sudeći prema revizorskim izvještajima, samo od 2006. do ove godine je Komisija za koncesije potrošila 8.415.291 KM. Dio troškova se odnosio i na naknade za smještaj, s obzirom da se za predsjedavajućeg i njegovog zamjenika na mjesečnom nivou izdvaja po 475 KM, dok četiri člana Komisije po tom osnovu dobijaju po 400 KM. Šest članova Komisije za koncesije mjesečno dobija po 300 KM za odvojeni život.
Poslali smo upit na adresu nekoliko agencija, ureda, direkcija, komisija i instituta, a pozitivan odgovor na zahtjev da stanu pred našu kameru smo dobili samo od direktora Ureda za harmonizaciju i koordinaciju sistema plaćanja u poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju Bosne i Hercegovine. Iako je ime ureda samo po sebi zbunjujuće i teško je običnom građaninu pretpostaviti čime se oni bave, njegovo postojanje je neophodno u procesu približavanja Evropskoj uniji. Slične urede imaju i zemlje regiona, ali ti uredi ipak funkcionišu bolje od našeg.
„Ključni problem jeste nepostojanje, nažalost moram to tako reći, političkog dogovora, vezano prije svega za uspostavu jedinstvene IPARD strukture. S obzirom da nema tog političkog dogovora za uspostavu IPARD strukture, a ona podrazumijeva uspostavljanje IPARD platne agencije koja bi mogla implementirati i povlačiti sredstva EU namijenjena poljoprivredi i ruralnom razvoju, onda se ne dovodi toliko ključni problem broj uposlenika. Što će nama uposlenici, ako mi nismo definisali prethodno IPARD strukturu? S jedne strane imamo ono što su zahtjevi Evropske komisije, s druge strane imamo ovu složenu strukturu u BiH, tako da tu otprilike postoji taj problem oko kojeg nema političkog dogovora“, izjavio je za Source.ba portal Hamdija Čivić, direktor Ureda za harmonizaciju i koordinaciju sistema plaćanja u poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju Bosne i Hercegovine.
Dakle, ukratko, Evropska unija traži osnivanje ureda, ured je formalno osnovan, ali mu nije data mogućnsot da funkcioniše. BiH zbog toga gubi milione eura pomoći, ali to ne smeta onima za koje ste glasali, čak naprotiv. Nefunkcionalna institucija je podobnija za upošljavanje podobnih kadrova po nacionalnoj strukturi.
„Nažalost, ja se moram složiti sa vama da ste vi možda dotakli i markirali jedan od ključnih problema u našoj državi, gdje taj nacionalni ključ i nacionalna struktura je faktor koji određuje mnoge stvari, umjesto stručnosti i sigurno da ona ima tih negativnih posljedica, pa evo i u državnim institucijama, pa često ne dobijate najkvalitetnije kadrove“, tvrdi Čivić.
Upit je otišao i na adresu Agencije za poštanski saobraćaj BiH, agencije koja je prošle godine potrošila 819.000 KM, iako je nadzor u oblasti poštanskog prometa u nadležnosti entiteta. Na ime plata i naknada 11 uposlenih, koliko je bilo 31. decembra 2014. godine, je potrošeno 470.000 KM.
Agencija prihode ubire od tri poštanska operatera u BiH, a utrošenih 819.000 u 2014. pravdaju obradom osam zahtjeva za izmjenom godišnjeg programa izdavanja poštanskih markica i 33 zahtjeva za 97 idejnih rješenja poštanskih markica.
Za smještaj uposlenih plaćaju 11.400 KM, za odvojeni život 5.582, a za naknade za prijevoz sa posla i na posao 9.872 KM. Na putne troškove, uglavnom za seminare, konferencije i sastanke u inostranstvu, su u 2014. potrošili 15.253 KM. Na telefon je potrošeno 16.801 KM.
Državna regulatorna agencija za radijacijsku i nuklearnu sigurnost je osnovana 2008. godine, upošljava 18 osoba, 2014. godine je potrošila 945.000 KM, a na plate i naknade uposlenih 491.393 KM. Kako građani BiH ne bi strahovali od radijacije i nuklearnog zračenja, na raspolaganju službenicima ove agencije stoji sedam automobila, a za izdatke za upotrebu vozila je u 2014. potrošeno 23.571 KM.
O sigurnosti od radijacije su vodili računa i iz inostranstva, gdje su potrošili 28.379 KM, a 20.749 su potrošili na telefonske i poštanske usluge.
Kako bi javni sektor u BiH funkcionisao ovako dobro kako danas funkcioniše, djelimično je zaslužan i Ured koordinatora za reformu javne uprave. Postoji već 11 godina, upošljava 36 osoba i u 2014. godini je na raspolaganju imao 21.306.166 KM.
Proslavili su se 2013., kada je tadašnja direktorica Semiha Borovac odobrila isplatu 780.000 KM za izradu dokumenta od 22 stranice, za koji se kasnije ispostavilo da je doslovno prekopiran.
Isti dokument je već postojao na nivou BiH, a u 780.000 KM vrijednoj verziji je umjesto BiH stajalo FBiH. Pored tih izdadataka, najveći dio troškove se odnosi na plate 36 uposlenih, što je 887.935 KM.
Kako bi bh. biljke bile zdrave, u naše ime se brine Uprava BiH za zaštitu zdravlja bilja. Na svakoj zdravoj biljčici se zahvalite 21 uposlenoj osobi u tom uredu, koji su u 2014. godini potrošili 899.000 KM, a na plate i naknade 526.542. Biljke ne bi bile ovako zdrave da uposleni ne koriste četiri službena automobila, a naročito da direktor, zamjenik direktora i savjetnik svoje ne koriste 24 sata dnevno.
Na prijevoz su u 2014. potrošili 34.156, smještaj 5.708, a 20.630 KM na putne troškove. 16.395 KM je potrošeno na telefon, a 102.652 za zakup poslovnog prostora.
Prije godinu dana je ispred zgrade donedavnog direktora Fonda za povratak BiH ukraden službeni Volkswagen Tiguan, automobil vrijedan 50.000 KM. Nije ni opravdanost kupovine i korištenja u privatne svrhe automobila od 50.000 KM sporna, koliko je možda sporna činjenica da je Mlađen Božović jedan od rijetkih funkcionera koji je imao čast da bude prijavljen zbog zloupotrebe položaja s ciljem pribavljanja materijalne koristi. Smijenjen je, a sve su prilike da ta pribavljena materijalna korist ostaje u njegovom vlasništvu.
Irina Lovrić je zbog korupcije krajem 2009. godine podnijela krivične prijave protiv direktora Fonda, Mlađena Božovića. Novac namijenjen izbjeglim i raseljenim licima je dodjeljivao osobama koje nisu uspinjavale uslove, te rodbini bliskih funkcionera. Sebi je platio školovanje u Novom Sadu i luksuznu markiranu robi, a bratu je poklonio motokultivator vrijedan 7.000 KM.
Zaključak o hitnoj suspenziji Božovića usvojen je još 19. aprila 2012. godine , a razriješen je dužnosti tek 4. augusta ove godine.
Navedene institucije se ne ističu naročito u odnosu na one koje nismo naveli, izabrane su metodom slučajnog uzorka. Veći dio njih je osnovan u skladu sa procesom evropskih integracija, ali su u praksi poslužili za upošljavanje stranački podobnih kadrova, ne ispunjavajući niti minimum zadataka zbog kojih su i osnovane.
Kada sljedeći put čujete izjave zvaničnika kako nema novca za sportske reprezentacije ili Zemaljski muzej, sjetite se da postoje institucije koje troše stotine miliona KM na godišnjem nivou, a čija je jedina realna funkcija udomljavanje sigurne glasačke baze za neke od narednih izbora.
Novinar: Nedim Pobrić
Snimatelj i montažer: Ermin Ljumić