Uzimajući u obzir da u Predstavničkom domu sjede 42, a u Domu naroda 15 poslanika, jasno je da bi usvajanje takve odluke predstavljalo značajan finansijski udar na ionako opterećen budžet državnih institucija. Član 58. također predviđa da poslanici savjetnike i šefove kabineta imenuju bez provođenja posebnog postupka izbora, odnosno prema ličnom nahođenju, što bi u praksi značilo upošljavanje novih službenika po stranačkoj, familijarnoj, prijateljskoj ili nekoj drugoj interesnoj liniji.

Međutim, iako je Prijedlog usvojen, usvojen je i zaključak kojim se zadužuje Vijeće ministara BiH da dostavi amandmane kojima će se otkloniti ta mogućnost. 

„Radi se o proceduralnoj grešci. U Zakonu je navedeno poslanici, ali radi se samo o poslanicima koji su u Kolegiju, a to su faktički dva dopredsjednika i predsjedavajući. Damir Arnaut je dao zaključak da se ta tehnička greška ukloni i mi smo svi to podržali. Gdje će poslanici imati savjetnike i šefove kabineta, nema logike?“, izjavio je za Source.ba portal Amir Fazlić, poslanik SDA u Predstavničkom domu Parlamenta BiH.

Logike zaista nema, ali problem glomazne administracije, odnosno viška uposlenih u javnom sektoru, predstavlja i dalje važnu kočnicu na evropskom putu BiH. Logično je i da se poduzimaju koraci kako bi se ta kočnica uklonila, ali „tamo gdje prestaje logika, počinje Bosna“.

Prema statistici Agencije za državnu službu BiH, a zaključno sa 31. decembrom 2014. godine, zaposleno je 3.887 državnih službenika. U Federaciji BiH do kraja 2014. godine bilo je zaposleno 6.366 službenika (ne uključujući ZHK, Posavski, USK i Kanton 10), u Republici Srpskoj 3.495 državnih službenika i 1.980 namještenika, a u Brčko distriktu BiH 727 službenika.

Šef Delegacije Evropske unije u BiH i Specijalni predstavnik EU ambasador Lars-Gunnar Wigemark je svojevremeno izjavio kako je rješavanje problema glomazne administracije jedan od najvećih izazova s kojima će se vlasti susreti u toku sprovođenja reformi na putu ka EU. Upravo je taj put također bio jedna od tema sjednice koja je održana u utorak.

Analizirao se Izvještaj za BiH za 2015. godinu, koji je napravila Evropska komisija, a iz razgovora sa zastupnicima pri pisanju ovog teksta nismo uspjeli otkriti svojevrsnu jedinstvenu procjenu kada bi BiH mogla podnijeti aplikaciju za članstvo u EU. Zastupnici iz opozicionih redova vjeruju kako u ovoj godini BiH neće podnijeti aplikaciju za članstvo, iako je krajem godine najavljeno da će to biti napravljeno već u januaru ove godine.

„Ovakvom dinamikom i s ovakvim koalicijskim partnerima, možemo donijeti sve nužne zakone kako bi krajem 2016. ili početkom 2017. godine dobili kandidacijski status za EU, što bi onda bio pravi uspjeh“, izjavio je predsjedavajući Predsjedništva BiH Dragan Čović tokom nedavne posjete Briselu.

Kako bi aplikacija bila zaista kredibilna, BiH mora okončati proces prilagođavanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, uspostaviti efikasan sistem koordinacije te konačno objaviti rezultate popisa stanovništva, koji je proveden još u oktobru 2013. godine. U konačnici se možda i ispuni Čovićeva najava o apliciranju do kraja tekućeg mjeseca, ali bi u svakom slučaju mogao biti sporan sadržaj te aplikacije jer, ukoliko on ne bude na zadovoljavajućem nivou, sama aplikacija neće dati poseban rezultat.

(Nedim Pobrić)