Ono što je sigurno jeste da našoj zemlji predstoji još mnogo posla kako bi zadovoljili uvjete koje je Evropska unija postavila pred BiH. O tim uslovima i o evropskom putu BiH smo razgovarali sa Zekerijahom Smajićem, političkim analitičarem i ekspertom za EU.
 
SOURCE: Koje uvjete smo do sada uspješno realizovali, a koje tek trebamo realizovati kako bi se približili EU?
 
Zekerijah Smajić: Nakon britansko-njemačke inicijative, uslovi za podnošenje kredibilne aplikacije za članstvo u EU su značajno omekšani odlaganjem obaveze prema Evropskom sudu za ljudska prava u predmetu „Sejdić-Finci“ za neka bolja vremena, te pomjeranjem rakursa zvaničnog Brisela od političkih ka ekonomsko-socijalnim prioritetima reformi. Prema tom takozvanom obnovljenom pristupu EU prema BiH, glavni uslovi za podnošenje zahtjeva za članostvo su efikasan mehanizam koordinacije procesa integracije, usvajanje paketa reformskih mjera koje Bosna i Hercegovina mora i želi provesti i početak praktične provedbe te reformske agende. 

Na insistiranje Hrvatske, u svojstvu najmlađe članice EU, među obaveze za aplikaciju kasnije je pridodata i adaptacija Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u dijelu koji se odnosi na uslove takozvane tradicionalne trgovine. U suštini se ovdje radi o izmjeni režima trgovinske razmjene sa Hrvatskom koja je prije ulaska u EU, zajedno sa BiH bila u trgovinskom sporazumu CEFTA. Proces usaglašavanja između dvije zemlje usporen je političkim potresima u BiH i vrlo zamršenim postizbornim pregovorima o formiranju nove hrvatske vlade. Vjerujem da bi do dogovora o trgovini moglo doći, imajući u vidu odlučnost Vijeća ministara da se ovo pitanje riješi, kao i činjenicu da je u Hrvatskoj za premijera izabran prilično apolitičan i uspješan poslovan čovjek koji se razumije u trgovinu i biznis.
 
Formalno gledajući dva uslova su ispunjena, dva još nisu. Usvojen je reformski okvir, utvrđeni su reformski prioriteti i počela je provedba tih mjera iako je BiH još uvijek miljama daleko od suštinskih rezova u sferi nezaposlenosti, rasterećenja realnog sektora privrede, u socijalnoj politici, zdravstvu, školstvu, pravosuđu itd. Druga dva mnogo zahtjevnija uslova – mehanizam koordinacije i trgovinski režim s Hrvatskom, još nisu dogovoreni.
 
SOURCE: Koji uvjeti će, sudeći prema aktuelnoj političkoj situaciji, biti najzahtjevniji za ispunjavanje?
 
Zekerijah Smajić: Vrlo teško će se doći do dogovora oko mehanizma koordinacije imajući u vidu razlike u stajalištima glavnih političkih aktera po ovom pitanju. Sada je u opticaju prijedlog na kojem insistiraju predstavnici vladajuće koalicije u RS-u na čelu s Dodikom i HDZ-ove kolaicije  na čelu s Čovićem. To rješenje je vrlo komplikovano za realizaciju jer predviđa skoro deset nivoa koordinacije sa velikim brojem učesnika u tim tijelima i podrazumijeva obavezan konsenzus o svim pitanjima, što bi moglo blokirati proces integracije na svakom koraku, od lokalnog do državnog nivoa odlučivanja.
 
Nije isključeno da će SDA popustiti kako bi se ispunilo Čovićevo obećanje da će aplikacija biti podnesena do kraja januara, ali takvom odlukom Izetbegovića ne bi došlo do suštinske podrške integracijima. Bio bi to samo još jedan dokaz da je u slučaju BiH podnošenje aplikacije za članstvo krajnje formalnopolitički, a ne suštinski korak na putu ka EU. 

Sve je očiglednije da se kroz mehanizam koordinacije prelamaju brojni kratkoročni i dugoročniji ciljevi i interesi glavnih političkih stranaka na koje bi istinske reforme i integracija u EU mogle djelovati isto kao gumica na zamrljanoj hartiji - što je više Evropske unije u BiH to su veće opasnosti po političku komociju i grabežljivost etnonacionalnih familija i interesnih grupa.
 
SOURCE: Koliko bitnu ulogu na evropskom putu BiH ima smanjenje obimne administracije i da li aktuelna vlast poduzima neke korake po tom pitanju?
 
Zekerijah Smajić: Iako se više od 60 posto državnog budžeta troši na javnu potrošnju, najveći problem nije u prekobrojnoj administraciji i hiperinflaciji ministara i ministarstava. Glavni problem je u neefikasnosti te javne administracije uključujući i državni aparat. Istinske reforme i istinski proces evropskih integracija zahtijeva na hiljade ljudskih glava i ruku, ali ne bilo kakvih, ne nekompetentnih političkih poslušnika, sinova, zetova, tečića i amidžića stranačkih monarha. Mjere koje u tom smislu treba preduzeti morale bi biti radikalne, nemilosrdne, moralne i transparentne. Jedan od razloga zbog kojeg je g. Komšić istjeran iz vlasti jeste upravo i taj što je želio da nametne struku i pravičnost prema mladim intelektualcima, umjesto dosadašnje prakse apsolutističkog  nepotizma. I svako drugi ko bude pokušao da u ovoj oblasti bude inovativan, završit će na isti način sve dok ne dođe do destrukcije postojećeg političkog sistema obilatog diktatorskim metodama vladanja, sebičnošću, nemoralom i argonacijom, kakvu je i ovih dana manifestirao g. Izetbegović gurajući svoju suprugu s jedne, na još višu direktorsku funkciju uprkos reakcijama struke i rumoru javnosti. 
 
SOURCE: Kada možemo, prema Vašoj procjeni, očekivati da će bit podnijeta kredibilna aplikacija za članstvo u EU?

Zekerijah Smajić: Aplikacija bi trebala biti podnesena prije kraja ovog mjeseca. Tako je ovih dana izjavio prvi čovjek državnog Predsjedništva Dragan Čović, ne ostavljaujući pritom ni najmanje prostora za drugačiji ishod. A da još jednom slaže, ne bi bilo ljudski korektno. Takva aplikacija, iz naprijed navedenih razloga, neće moći biti kredibilna ma koliko se upravo na tome insistiralo iz Brisela. Zbog toga će bh. aplikacija ako uskoro bude otpremljena, umjesto u Sarajevu sakupljati prašinu po briselskim uredima sve dok se ne postignu trgovinski dogovori sa Hrvatskom i dok ne bude usaglašen efikasan mehanizam koordinacije.  
 
Podnošenjem zahtjeva za članstvo, BiH će biti u statusu države podnosioca zahtjeva sve dok Vijeće EU (ministri diplomatije zemalja članica) ne odluči jednoglasno o pokretanju procedure po tom zahtjevu, prosljeđujući svoju preporuku Evropskom vijeću (šefovima država ili vlada zemalja članica) za odobrenje kandidatskog statusa, a Komisiji zahtjev za izradu mišljenja (avis) o bh. aplikaciji. Iako se takve procedure u pravilu završavaju o roku od dvije godine, u slučaju naše zemlje bi se mogao ponoviti scenario Turske koja je u sporazumnom odnosu s EU od daleke 1963. godine, status kandidata je dobila također davne 1999. a prva pregovaračka poglavlja su otvorena tek nakon punih šest godina čekanja. 

Svi koji se ulaguju bh. javnostima da će naša zemlja prekoredno dobiti status kandidata pa čak postati i članicom Evropske unije bez obzira da li bila temeljito reformirana ili ne, u velikoj su zabludi. I nisu iskreni prema građanima koji integraciju iskreno žele prvenstveno zbog bolje perspektive mladih i socijalnijih uslova života.

(Nedim Pobrić)