O našim državljanima širom svijeta u nešto pozitivnijem tonu razgovaramo sa magistrom historije i publicistom Admirom Lisicom, koji se već nekoliko godina kontinuirano bavi pitanjima bosanskohercegovačke i bošnjačke emigracije. Tokom 2018. godine objavio je svoju prvu knjigu „Priče iz dijaspore i domovinskih zemalja“, a prije samo dva mjeseca svjetlost dana ugledala je i njegova druga knjiga „Bošnjačka emigracija: izazovi i perspektive“.


„Historija bošnjačke i bosanskohercegovačke emigracije je izuzetno interesantna. Bosanci i Hercegovci su svoju domovinu većinom napuštali iz ekonomskog, političkog i sigurnosnog razloga, što je definitivno karakteristika i ostalih iseljeničkih zajednica širom svijeta. Upravo je historija naše dijaspore, ali i njeno trenutno stanje predmet mojih interesovanja u prethodnih nekoliko godina, a plod analiziranja i istraživanja su i dvije objavljene knjige „Priče iz dijaspore i domovinskih zemalja“ i „Bošnjačka emigracija: izazovi i perspektive“. Prva knjiga je promovirana dvadeset i dva puta širom Evrope, dok je druga knjiga objavljena tek prije dva mjeseca. Bilo je planirano da 20. marta i 5. aprila održimo promocije u Sarajevu, odnosno Oslu, ali će one ipak sačekati normaliziranje situacije u svijetu“, navodi Lisica.

Prema njegovim riječima, naši ljudi u dijaspori su izuzetno organizirani i susretljivi, čemu svjedoči i trenutna situacija izazvana širenjem COVID-19 virusa koji je u velikoj mjeri promjenio ustaljene životne navike.

„Imao sam priliku boraviti u našim kulturnim centrima, udruženjima i džematima širom Evrope. Smatram da su pripadnici bosanskohercegovačke dijaspore veoma dobro organizirani, te da brižno čuvaju svoju tradiciju, historiju i bosanski jezik. Osim toga, uvijek su spremni pomoći Bosni i Hercegovini, kada god zatreba. Upravo je ova borba sa virusom korona još jednom pokazala koliko naša dijaspora prati sve ono što se dešava u matici. Naime. na različite apele koji su dolazili iz Bosne i Hercegovine veoma su brzo reagirali, pa tako imamo niz humanitarnih akcija iz Kanade, SAD-a, Njemačke itd. Naši državljani u Norveškoj su pokrenuli i akciju prikupljanja sredstava za kupovinu respiratora. Sve ovo ukazuje da dijaspora snažno želi učestvovati u procesima koji se odvijaju u domovini“, ističe Lisica.

Iako dijaspora u domovinu na godišnjem nivou ulaže nekoliko milijardi konvertibilnih maraka, Lisica navodi da je izuzetno pogrešno na dijasporu posmatrati kao neku vrstu „bankomata“, te da zbog toga često dolazi do nesuglasica na realaciji „dijaspora-domovina“.

„Činjenica je da dijaspora u domovinu ulaže nekoliko milijardi konvertibilnih maraka na godišnjem nivou i to je itekako značajan doprinos. Međutim, ne smijemo na dijasporu gledati kao na neku vrstu bankomata kojeg koristima samo u trenutku kada je to nama potrebno. Bošnjačka i bh. dijaspora zaslužuju daleko više poštovanja, koje možemo iskazati na različite načine. Dijaspora mora biti više uključena u procese koji se odvijaju unutar Bosne i Hercegovine. Zaista je puno pojedinaca i organizacija u dijaspori koji svojim dugogdišnjim zalaganjem i trudom za državu Bosnu i Hercegovinu zaslužuju da budu više primjećeni“, govori on.

Puno je primjera veoma dobre saradnje između iseljenika i domicielnog stanovništva o čemu detaljnije pojašnjava.

„Kada dostignemo uzajamno poštovanje i uvažavanje između dijaspore i domovine, primjerice kao što su to postigli Irci, Turci ili Jevreji imaćemo izuzetno jaku Bosnu i Hercegovinu. Zbog čega ovo govorim? Irska se kroz svoju historiju u više navrata suočavala sa masovnim iseljavanjima stanovništva, koje je najčešće odlazilo u Sjedinjene Američke Države. Ipak, odlaskom iz domovine, oni nisu gubili interes za dešavanjima u zemlji svog rođenja, što su državne vlasti uspjele da iskoriste na najbolji način. Osmišljavali su različite projekte uključivanja irske dijaspore u jačanje domaće ekonomije. Većinom su strategije razvijali i u konačnici su ih implementirali kroz centre posebeno otvarane za pomenutu namjenu. Znači, matica je u ovom slučaju sistematski sprječavala nezdovoljstvo dijaspore i ujedno jačala državu na obostrano zadovoljstvo. Turska dijaspora, posebno ona u Njemačkoj, brzižno je čuvala vezu sa domovinom. Neki od uglednih Turaka u dijaspori su se kroz politički i društveni angažman nametali i kao korektiv tadašnjem društvu. Kada je riječ o Jevrejima, dovoljno je pomenuti samo da su „jevrejski dijasporci“ imali značajnu ulogu u formiranju današnje države Izrael. Sve ovo govorim jer i naša dijaspora ima izuzetno veliki potencijal, posebno treća generaciji koja se rodila izvan Bosne i Hercegovine. U dijaspori imamo veliki broj poltički aktivnih pojedinaca koji kroz lobiranje mogu pomoći Bosni i Hercegovini. Također, tu su i ljekari, novinari, ekonomski stručnjaci i drugi koji svojim iskustvom mogu doprinijeti prosperitetu jedne nam jedine“, naglašava Lisica.

Uslijed stanja koje je izazvano širenjem virusa korona, mnogi naši sugrađani su primorani da promjene ovogodišnje poslovne planove, ali i da odgode godišnje odmore. Zbog cjelokupne situacije bitno je utjecati na dijasporu da i ove godine posjete domovinu, kako bi joj i na taj način dodatno pomogli.

„Novonastala situacija nije mimoišla ni naše ljude u dijaspori. Kroz učestale razgovore sa pojedincima stekao sam zaključak da mnogo njih ove godine neće biti u prilici posjetiti domovinu. Ipak, dosta je i onih koji će uprkos gustom kalendaru pronaći vremena za posjetu. Naravno, bitno je da dijaspora dolazi kontinuirano u zemlju svog rođenja ili porijekla kako bi se i na taj način dodatno pomoglo državi. Ono što je ipak u ovom trenutku glavni prioritet je da naši ljudi kako u domovini tako i dijaspori budu zdravi, te da se pridržavaju uputa nadležnih kako bi u skorije vrijeme svi zajedno gradili zajedničku nam domovinu“, konstatira na kraju Lisica.


Novinar: Nermana Crnčalo