Kada govorimo o mladima u Bosni i Hercegovini, Institut za razvoj mladih KULT je u saradnji s Fondacijom Mozaik radio ispitivanje o utjecaju pandemije COVID-19 na mlade aktivistkinje i aktiviste. 

- Kada govorimo o aktivnim mladih osoba vidimo da su mladi preuzeli odgovornost i pružili svoj doprinos u borbi protiv pandemije. To se prvenstveno odnosi na volonterske aktivnosti povezane sa pandemijom, jer je u vrijeme izolacije skoro svaka druga mlada osoba, obuhvaćena ovim ispitivanjem, volontirala. Tačnije 47,6% ispitanih mladih je bilo uključene u volonterske aktivnosti -  navode iz KULT-a.


Kako pojašnjavaju iz Instituta za razvoj mladih u tokom ispitivanja uvidjeli su da mladi najveću brigu pokazuju za zdravlje bliskih osoba.

- Čak 68,3% ispitnika je odgovorilo da im je najveća briga, u vezi sa pandemijom, zdravlje bliskih osoba.  U tom smislu ne možemo govoriti da mladi ne shvataju opasnost koju pandemija nosi sa sobom. Mladi su uobičajeno osobe koje najviše pojećuju ugostiteljske objekte i shopping centre i sa i bez pandemije, tako da ne možemo odgovornost prebaciti na mlade osobe – pojašnjavaju iz KULT-a, pocrtavajući da je neko dozvolio tim djelatnostima da rade, a o provođenju epidemioloških mjera postoje nadležne institucije koje se trebaju brinuti. Mislim da nije pošteno etiketirati mlade kao neodgovornu skupinu, posebno ako povučemo paralelu sa nedavno završenom predizbornom kampanjom.


Iz Instituta za razvoj mladih naglašavaju da kao i u svakoj drugoj populacijskoj grupi, tako i među mladima postoje oni koji se pridržavaju i oni koji se ne pridržavaju epidemioloških mjera.

- Ako govorimo konkretno o aktivnostima koje Institut provodi i u koje su uključeni mladi, trudimo se primijeniti sve epidemiološke mjere, a u isto vrijeme i skrenuti pažnju mladima na važnost pridržavanja mjera i u privatno vrijeme – kažu nam iz KULT-a.

Iz KULT-a tvrde da je vrlo je teško predvidjeti efekte koje će online nastava prouzrokovati. Međutim, mladi koji su bili dio ispitivanja o utjecaju pandemije na njih govore da je kvalitet nastave slabiji, odnosno da su oni izgubili motivaciju.

- Tako da 31,9% ispitanika tvrdi da je kvalitet nastave slabiji, a njih 30% su izjavili da su izgubili motivaciju. Kada govorimo o ovom segmentu utjecaja pandemije na mlade, mi smo se tokom aprila i maja ove godine fokusirali da osiguramo uslove da mladi mogu pratiti nastavu. U tu svrhu pokrenuli smo inicijativu #darujzanastavu u okviru koje smo darovali više od 600 uređaja za učenice i učenike osnovnih i srednjih škola u cijeloj Bosni i Hercegovini – ističu nam.

Posmatrajući rezultate ovog ispitivanja, kako kažu iz Instituta, može se zaključiti da bi mladi radije pohađali nastavu u školskim klupama i da nisu zadovoljni kvalitetom online nastave.

Govoreći o utjecaju pandemije na mlade, iz KULT-a naglašavaju da su mladi pokazali najveći strah u vezi sa ekonomskim posljedicama koje pandemija može izazvati.

- U tom kontekstu 37,2% ispitanika je izjavilo da strahovi povezani sa pandemijom se ogledaju u nemogućnosti pronalaska adekvatnog posla. S druge strane mentalno zdravlje mladih je tema o kojoj se treba govoriti i izvan pandemije. Institucionalna briga postoji, vrlo su jasni protokoli, međutim potrebno je raditi na jačanju svijesti kod mladih i roditelja o važnosti brige o mentalnom zdravlju, ali i kod svih drugih aktera uključenih u živote mladih, nastavnici, treneri, poslodavci, itd. – zaključuju iz Instituta za razvoj mladih KULT.


Novinar: Nermana Crnčalo