“Petra je najdivnije mjesto na svijetu”. Ovako je jordansku Petru opisao švicarski istraživač Johan Ludvig Burhardt. Petra na grčkom znači kamen ili stijena. Neki ga zovu i “Crveni grad”, jer je uklesan u stijene crvenkaste boje.
Nalazi se na UNESCO-voj listi svjetske baštine. Grad je sa istoka, zapada i juga bio neosvojiv. Usječen u stenu bio je sa svih strana opkoljen strmim liticama i u njega se ulazilo kroz krivudav i uzan tjesnac. Grad je bio jedino mjesto između Jordana i Centralne Arabije gdje, ne samo da je vode bilo u izobilju, nego je ona svojom bistrinom uvijek mamila.
Do danas je sačuvano je oko 800 građevina i žrtvenika. Obilježeni su nabatejskim, grčko-helenističkim i rimskim uticajima. Vrlo često se na samo jednom spomeniku mogu očitati stilski elementi sve tri kulture.
Na izlasku iz kanjona koji s istočne strane ulazi u kotlinu Petre, na vjerovatno najpoznatiju građevinu Petre, Khazne al-Firaun. Izraz “građevina” i nije najispravniji, jer se kod očuvanih objekata u Petri ne radi o građenim spomenicima, nego o objektima koji su uklesani u stijene. Beduini su je zvali “Faraonska riznica”, iako je to samo jedna od mnogih grobnica u Petri.
Sjeverno od amfiteatra izdiže se tzv. kraljevski zid. Na oko pola visine stijene isklesano je više monumentalnih grobnica jedna do druge. Razaznaju se nabatejski, grčki i rimski uticaji.
Na putu od ulaska u kotlinu prema centru Petre, s lijeve strane se nalazi dosta dobro očuvan amfiteatar iz 1. vijeka. I on je, kao i druge građevine, isklesan od stijene. Ima 33 reda sjedišta, a imao je oko 5.000 mjesta. Kod klesanja amfiteatra, otvoreni su prilazi. Amfiteatar su otkrili američki arheolozi 1961. godine.
Danas se Petra smatra jednom od najvećih znamenitosti Bliskog istoka, prenosi CDM.
(Adna Zukanović-Zilić)