Patria: Iza nas je teška godina, kako zbog koronavirusa kao bolesti tako i posljedica koje su neminovno došle uz svjetsku pandemiju. Kako je to utjecalo na Grad Gradačac, da li je umanjen priliv novca u budžetu, da li ćete moći realizirati projekte koje ste planirali?

Dervišagić: Nažalost kao i svi drugi gradovi i općine tako i Gradačac je pogođen posljedicama pojave Korona virusa. To se uglavnom odnosi na smanjen priliv u budžet Grada Gradačac gdje se planirani projekti sa određenim poteškoćama implementiraju. Jedna od pojava koja se dogodila u posljednje vrijeme jeste vrtoglavo povećanje cijena građevinskog i drugog materijala. U našem slučaju se odnosi na poskupljenje opreme koju ugrađujemo u izgradnju i rekonstrukciju vodovodne mreže. Sve ovo je dovelo da planirani projekti se realizuju u veoma teškim uslovima ali uprkos svim tim poteškoćama nismo stali s implementacijom projekata na području grada Gradačac.

Patria: Nedavno vam je u posjeti bio federalni premijer Fadil Novalić. O čemu ste razgovarali, kako Vlada FBiH može pomoći Gradu Gradačcu. Da li je to infrastruktura, cestogradnja, bolje povezivanje ovog dijela BiH sa drugim ili je riječ o nečem drugom?

Dervišagić: Tokom sastanka delegacija Vlade FBIH je upoznata o važnosti Projekta vodosnabdijevanja Gradačac, naročito tokom redukcija u vodosnabdijevanju u 2020. godini uzrokovane sušom i skoro kolapsom izvorišta pitke vode Okanovići. Danas 2/3 potreba Gradačca za pitkom vodom dolazi sa izvorišta Domažić koje je stavljeno u funkciju putem ovog Projekta ne samo za južni dio za koji je prvenstveno namijenjen nego i sjeverni (urbani) dio Gradačca. Međutim ostaje problem gubitaka u sekundarnoj mreži u sjevernom dijelu Gradačca koji treba da se riješi putem Rekonstrukcije postojeće vodovodne mreže. Obzirom da projekat „Vodosnabdijevanje Gradačac“ ima sve elemente međunarodnog projekta Vlada Federacije BiH će podržati Projekt vodosnabdijevanja za 2021. kroz odobrenje grant sredstava po Javnom pozivu Vlade FBIH putem Federalnog ministarstva finansija za podršku projektima od značaja za jedinice lokalne samouprave. Također se razgovaralo o nastavku saradnje na rekonstrukciji kompleksa "Stari grad" u Gradačcu kao i rekonstrukciji i sanaciji saobraćajnica na magistralnim cestama

Patria: Kakva je saradnja sa Vladom TK, postoji li neki projekat u ovom trenutku u Gradačcu koji ima podršku Vlade?

Dervišagić: U 2021. godini Vlada TK i Grad Gradačac uspostavili su dobru saradnju na različitim poljima djelovanja. Trenutno se izvode radovi na rekonstrukciji zgrade „Kulturnog centra“ u Gradačcu koje su sufinansirana i od strane Vlade TK u iznosu od oko 200.000 KM. Također odobrena su sredstva za troškove prečistača otpadnih voda, izgradnja vodnih objekata ( kanalizacija-vodovodi). Vlada TK je prepoznala značaj Sajma šljive u Gradačac i svojim aktivnostima čvrsto i odlučno podržala ovu tradicionalnu manifestaciju u Gradačcu.

Patria: Ovog mjeseca bit će održan i Gradačački sajam šljive. Koliko je bilo teško preuzeti organizaciju sajma u ova izazovna vremena?

Dervišagić: Nažalost firma koja je do sada organizovala gradačački sajam je otišla u stečaj i zbog te činjenice Gradsko vijeće Grada Gradačac je donijelo odluku o raspisivanju Javnog poziva kojim će Gradska uprava Gradačac odabrati suorganizaora za ovogodišnju manifestaciju 48. Međunarodnog sajma poljoprivrede i prehrambene industrije - "Dani šljive" u Gradačcu koja će se održati od 25.08. do 28.08. 2021. godine. Grad Gradačac nakon što je odabrao suorganizatora sajma (BOMS EXPO iz Gračanice) uz podršku Organizacionog odbora utvrđene su sve sajamske aktivnosti i trenutno se vrše završne pripreme za implementaciju istih.

Uprkos pandemiji i svim okolnostima planiramo da održimo mnoge aktivnosti koje su vezan za Sajam uz bogat kulturno-zabavni program koji će biti popratna aktivnost sajamske manifestacije „Dani šljive 2021“. Koristim ovu priliku da pozovemo sve one koji su zainteresovani da u dane Sajma dođu i posjete Gradačac jer tada naš grad po tradiciji još od davne 1969. godine odiše posebno ugodnim ambijentom gostoprimstva.

Patria: Grad Gradačac je i turistički biser BiH. Postoje li ideje i želje da postane jedan od gradova koje turisti trebaju posjetiti prilikom dolaska u BIH kao što je to slučaj sa Sarajevom, Mostarom, Bihaćem? Kako vi danas gledate na Gradačac, kako se može unaprijediti kvalitet života?

Dervišagić: Grad Gradačac ima izuzetno dobar geostrateški položaj, kako za razvoj privrede, tako i za razvoj turizma, kao izuzetno bitne privredne grane za sveukupni razvoj Gradačac. Gradačac raspolaže bogatim prirodnim i kulturno-historijskim potencijalima za razvoj turizma, te je po svojim turističkim atraktivnostima uvršten u kategoriju „A“ gradova. Gradačac je jedno od rijetkih mjesta koje može kompletno sa svojim sadržajem biti objekat turističke ponude. Ono što stoji kao  preduslov ponude je jedinstveni kulturno – historijski spomenici (Kula Husein kapetana Gradaščevića
sa kompleksom Starog grada i džamijom Husejnijom, mezarska cjelina – Harem Bukvarske džamije, kao i mezarska cjelina – Harem Hadži Reuf-begove ili Nove džamije, Hram Svetog proroka Ilije, Župna crkva svetog Marka evanđeliste, a od 2016. godine i kuća porodice Gradaščević), Zavičajna muzejska zbirka, oklopni voz i niz drugih spomenika i mjesta iz Drugog svjetskog rata i odbrambeno–oslobodilaĉkog rata 1992 – 1995. godina, dvije vještačke akumulacije – jezera Hazna i Vidara koje su pogodne za sprtsko-rekreacioni turizam (ribolov, kamp, sportovi na otvorenom i sl.).

Osim kulturno-historijskih spomenika u Gradačcu se odvijaju i značajni kulturni događaji kao što je književna manifestacija Kikićevi susreti, koncerti, Međunarodni sajam poljoprivrede i prehrambene industrije, Sajam organske proizvodnje, obilježavanje Svjetskog dana palačinaka, Dan prvačića koji se održava svake godine u oktobru.

Gradačac je poznat kraj s prekrasnom prirodom, ekološki čist grad i pun zelenila. Svi ovi faktori utiču, da naši sugrađani ali i oni koji posjete naš grad, prepoznaju ove potencijale a samim tim pozitivno utiču na poboljšanje kvaliteta življenja na području naše lokalne zajednice.

(NAP)