Više od 3.000 građana Crne Gore tražilo azil u Njemačkoj u 2015. godini
U Donjoj Saksoniji, u Njemačkoj, gdje se državljani Crne Gore jedino mogu prijaviti za azil, u 2015. godini je predato 3.142 zahtjeva, što je značilo da je Crna Gora po broju predatih zahtjeva u ovom dijelu Njemačke bila na drugom mjestu iza tražioca azila iz Sirije, saopšteno je danas na okruglom stolu „Ekonomske emigracije u EU-uzroci i posljedice“, koji je održan u Podgorici, javlja Anadolu Agency (AA).
Trend iseljavanja iz Crne Gore, posebno sa sjevera, donekle je zaustavljen u 2016. godini. Učesnici na današnjem okruglom stolu saglasni su da su dominantni razlozi za iseljavanje socio-ekonomska situacija i nivo nezaposlenosti.
Momčilo Radulović, predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori, kazao je da iako dosadašnji statistički podaci pokazuju da se ovaj trend značajno smanjio u 2016. godini, uzroci i posljedice ovakvih kretanja stanovništva i to primarno sa sjevera Crne Gore moraju biti ispitani i adresirani kako bi se potencijalno novi talasi spriječili.
„Talas ljudi koji su tražili azil u nekoj od zemalja EU dostigao je vrhunac u 2015. godini. U Donjoj Saksoniji, u Njemačkoj, gdje se državljani Crne Gore jedino mogu prijaviti za azil, taj broj je prošle godine iznosio 3.142, što je značilo da je Crna Gora po broju predatih zahtjeva u ovom dijelu Njemačke bila na drugom mjestu iza tražioca azila iz Sirije. Problem je ako crnogorski poljoprivrednik, koji ima stado od 300 ovaca, sve to rasproda, ne bi li otišao u Njemačku da traži azil. Pravi problem je ustvari kada se on vrati u Crnu Goru, kada shvati da je odlazak i traženje azila bila prevara. To je problem cijelog društva“, rekao je Radulović.
Boris Marić, ministar rada i socijalnog staranja Crne Gore smatra da je proces iseljavanja stanovništva Crne Gore, posebno sa sjevera prisutan već nekoliko godina, i nakon talasa iseljavanja tokom 90-tih godina prošlog vijeka.
„Posebno je zabrinjavajuće što ovaj trend nije zaustavljen. Dodatno je problematično što se o ovoj temi ne govori dovoljno, ne postoje precizni podaci. Statistički pokazatelji su, da je u Crnoj Gori evidentirano 64.000 građana koji koriste neku vrstu pomoći, a od uvođenja informacionog sistema socijalnog staranja imamo blizu 190.000 građana koji su se zahtjevom obratili i tražili neki vid pomoći, dok zahtjevi za jednokratnu pomoć stižu svakodnevno. Broj korisnika se ne smanjuje, već stižu svakodnevno. Ovo znači da je skoro trećina crnogorskih građana u stanju socijalne potrebe“, mišljenja je Marić.
Fiona McCluney, šefica kancelarije UNDP-a u Crnoj Gori vjeruje da su socio-ekonomska situacija i nivo nezaposlenosti, mogući razlozi migracija iz Crne Gore.
„Ljudi se sele, jer žele dobro obrazovanje za svoju djecu. Zatim nesigurnost u budućnost, u ekonomski razvoj. To su sve faktori koji utiču na ljude“, poruka je McCluney.
(Anadolu Agency)