Historičar i profesor na Državnom univerzitetu u Novom Pazaru Redžep Škrijelj je povodom 72. godišnjice od početka masovnih agzekucija od strane partizanskih vlasti u Novom Pazaru istakao da je Aćif Hadžiahmetović, kao historijska ličnost, bio autoritet, branitelj i intelektualac i svi Novopazarci, ali i svi Bošnjaci, treba da osjećaju dug i zahvalnost prema njemu. 

"Dokle god postoji Novi Pazar, Novopazarci i Bošnjaci ovoga grada, čak i ne-Bošnjaci, znaju da je uloga Aćif-efendije ogromna, da je njegov humanizam došao do izražaja, da od njegove ruke niko nije stradao i sve ono što mu se pripisuje izmislice su i nebuloze u odnosu na pravu sliku o Aćif-efendiji kao organizatoru odbrane Novog Pazara", izjavio je Škrijelj u povodu godišnjice strijeljanja prvog čovjeka Novoga Pazara za vrijeme Drugog svjetskog rata. 

Pozivajući se na historijske činjenice, Škrijelj ukazuje da je Hadžiahmetović, u narodu poznatiji kao Aćif-efendija, uspio da, prilikom napada četnika na Novi Pazar, krajem 1941. godine, zaustavi planiranu egzekuciju, koja bi, kako je podvukao, bila pogubna po bošnjački narod na ovom prostoru. 

"Danas i sami Bošnjaci zaboravljaju ulogu Aćifa Hadžiahmetovića, čovjeka koji je obilježio prvu polovinu 20. vijeka, političkog života i organiziranja Bošnjaka na ovim prostorima. Sve smo to zaboravili, čak nemamo ni snage da ga kao branitelja Novog Pazara rehabilitujemo", rekao je Škrijelj u razgovoru za Anadolu Agency (AA). 

Kako ocjenjuje Škrijelj, Hadžiahmetovićeva pozicija odbrane Novog Pazara je bačena u drugi plan, za razliku od daleko beznačajnih ljudi koji su Bošnjacima nanijeli veliko zlo, naročito predstavnici četničkog pokreta i kvinsliške Vlade Srbije i tadašnje Jugolsavije. 

"Čitav teret krivice je prebačen na Aćif-efendiju Hadžiahmetovića koji je po kratkom postupku likvidiran na današnji dan, kada je i počela egzekucija”, ističe profesor Škrijelj. 

Iznoseći detalje o samom strijeljanju, prema kojima je Hadžiahmetović izveden na strijeljanje u donjem vešu i vunenim čarapama, Škrijelj dodaje da se njegovoj biografiji i ličnosti ne mogu pripisati neke implikacije, jer je i u srpskoj populaciji uživao opšte poštovanje. 

“Svi oni koji zapostavljaju ulogu Aćif-efendije u odbrani Novog Pazara, u jednoj veoma žestokoj domobranskoj akciji gdje su se branili goli životi stanovnika Novog Pazara jenjavaju priče da je on ubio sedam hiljada Srba, jer Novi Pazar u to vrijeme nije imao više do 10, 12 hiljada stanovnika", pojašnjava historičar Škrijelj i dodaje da je ukupan bilans žrtava na obje, ili sve tri strane, bio oko sedamsto ljudi na srpskoj, bošnjačkoj i albanskoj koja je u decembru 1941. godine došla pomoći Novopazarcima. 

- Između dva svjetska rata Hadžiahmetović bio lider političkog organizovanja Bošnjaka Sandžaka 
Aćif-efendija, jedan je od najpoznatijih sandžačkih političara između dva svjetska rata. Rođen je u Novom Pazaru 1887. godine. 

Osnovnu školu i ruždiju završio je u Novom Pazaru, a u periodu od 1913. do 1920. godine školuje se u Istanbulu i na turskoj Vojnoj akademiji u Bitolju, poznatoj po tome što je na njoj studirao i osnivač Republike Turske Kemal Ataturk.

Nakon završetka studija stiče zvanje kapetana i 1920. godine vraća se u Novi Pazar. 

U to vrijeme, nakon osnivanja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca (SHS), i na prostoru Sandžaka dolazi do političkog organizovanja Bošnjaka, osnivanjem ogranka jedne od tada vodećih bošnjačkih stranaka na prostorima bivše Jugoslavije, Džemijet.

U uže rukovodstvo te stranke u Novom Pazaru izabrani su tada vodeći novopazarski trgovci i rentijeri Ćamil-beg Ejubegović, Mehmedalija Osmanbegović, Šahsuvar-beg Čavić, Alaga Kiljerdžić, Ejub Ljajić i Ahmet Daca, a za generalnog sekretara Aćif Hadžiahmetović. 

Zbog neslaganja i odbijanja saradnje sa tadašnjim režimom, Džemijet je u međuvremenu, 1924. godine, zabranjen. 

Kao jedna od vodećih ličnosti novopazarskog kraja, Aćif Hadžiahmetović će, u periodu do početka Drugog svjetskog rata, biti na raznim položajima: poslanik u Skupštini Kraljevine SHS i Jugoslavije, sreski načelnik, član Vakufske direkcije i Vakufsko-mearifskog sabora u Skoplju. 

U prvim ratnim godinama područje Sandžaka ponovo će se naći u sferi interesovanja različitih političkih grupacija i pod uticajem raznih ideoloških koncepcija. Novi Pazar, kao centar regije, već na početku tog rata, u nekoliko navrata će biti na meti četničkih napada, što će dovesti do samoorganizovanja lokalnih prvaka i formiranja Odbora za odbranu grada, na čijem čelu će se naći Aćif Hadžiahmetović.

U odlučujućim borbama sa četničkim jedinicama, koje su, u periodu od 4. oktobra do 7. decembra 1941. godine, izvršile tri napada na Novi Pazar, Hadžiahmetovićeve snage izvojevale su pobjedu i odbile napade. 

Bošnjačko nacionalno vijeće je 2011. godine kod Višeg suda pokrenulo postupak za rehabilitaciju Aćifa Hadžiahmetovića koji se u Srbiji zvanično vodi kao narodni neprijatelj i taj sudski postupak još nije okončan. 

Viši sud u Novom Pazaru je 09. septembra 2013. godine prekinuo postupak o rehabilitaciji Aćifa Hadžiahmetovića, sve dok se ne utvdi tačana datum njegove smrti, jer, kako stoji u obrazloženju, nije upisan u matičnu knjigu umrlih. 

Osnovni sud u Novom Pazaru, nakon tri godine od podnešenog prijedloga o datumu smrti Hadžiahmetovića nije donio odluku. 

Bošnjačko nacionalno vijeće (BNV) je 2012. godinu proglasila "Godinom bošnjačkog kulturnog nasljeđa" u Srbiji i tim povodom postavilo table na kućama i objektima u kojim su živjele i djelovale znamenite ličnosti iz bošnjačke historije. Jedna od tih tabli je ona s likom Hadžiahmetovića, u pješačkoj zoni, na mjestu gdje mu je bila rodna kuća.

Vlasti u Beogradu su se ranije protivile postavljanju panoa s likom Hadžiahmetovića. Vlada Srbije je na prijedlog prvog potpredsjednika Aleksandra Vučića još 2012. godine donijela odluku o uklanjanju panoa, uz tvrdnju da je Hadžiahmetović ubijao Srbe i sarađivao s fašistima u Drugom svjetskom ratu. 

Nakon te odluke Vlade Srbije, u Novom Pazaru su se pojavili graffiti "Aćif ef. komandant", koji i danas stoje na više mjesta u tom gradu. 

Presudom Vojnog suda Divizijske oblasti za Sandžak br. 6 od 19. januara 1945. godine Aćif Hadžiahmetović osuđen je na strijeljanje uz trajni gubitak časnih prava. Strijeljan je tri dana kasnije na Hadžetu u Novom Pazaru.


(Anadolu Agency)