Osobe sa oštećenim vidom u glavnom gradu Crne Gore na raspolaganju imaju ustanovu koja im pruža besplatne knjige na Brajevom pismu i u audio formatu. Osim biblioteke, u sklopu ove ustanove nalazi se čitaona, kao i radio Homer, koji emituje program za osobe sa oštećenim vidom. 

Direktor biblioteke Božidar Denda u razgovoru za AA govorio je o instituciji na čijem je čelu, kao i o aktivnostima koje se odvijaju unutar biblioteke. 

„Biblioteka za slijepe Crne Gore kao javna ustanova osnovana je 2006. godine i mi smo nedavno obilježili deset godina rada naše biblioteke. Biblioteka funkcioniše kao javna ustanova u okviru Ministarstva kulture u dijelu pokretne kulturne baštine i finansira se preko zakona o budžetu. Biblioteka ima deset zaposlenih. Ima knjižni fond od 16.500 bibliografskih jedinica u svim formatima, na Brajevom pismu i u audio formatima. Pored toga, imamo i fond knjiga na crnom tisku. Imamo tri tonska studija u kojima profesionalni spikeri glasno i interpretativno čitaju knjige, koje na taj način transponujemo sa crnog tiska u audio formate. Imamo i nekoliko Brajevih štampača, a upravo smo nabavili i Brajevu štampariju, koja je donacija Saveza slijepih Slovenije“, kazao je Denda. 

- Besplatna članarina i dostava -

Za sve korisnike sa oštećenim vidom širom Crne Gore, biblioteka obezbjeđuje besplatnu dostavu knjiga. Takođe, članarina za sve korisnike je besplatna. 

„Biblioteka na godišnjem nivou izda nešto preko 50 novih knjiga u dejzi formatu, desetak novih naslova na Brajevom pismu i godišnje ustupi na čitanje svojim korisnicima veliki broj knjiga na čitanje. Negdje oko 4-5 hiljada knjiga na Brajevom pismu i u audio formatu u toku jedne kalendarske godine se uputi na čitanje putem servisa kućne dostave ili redovne pošte. Oba ova servisa su besplatna za naše korisnike, a prema odlukama Savjeta biblioteke, od njenog osnivanja do danas ne naplaćujemo članarine. Sve usluge biblioteke za naše korisnike su apsolutno besplatne, a među 620 korisnika, koliko ih trenutno ima, mada se taj broj mijenja na sedmičnom nivou, najveći broj korisnika je iz Crne Gore, ali ima i onih koji su iz okruženja“, ističe direktor ove ustanove. 

Ekipa Anadolu Agency obišla je prostorije biblioteke, gdje se nalazi veliki broj naslova. U biblioteci svako zna svoj posao, a svima je krajnji cilj da se korisnicima obezbijedi što bolja i raznovrsnija ponuda. 

Na taj način, osim knjiga, za korisnike se priređuju raznovrsni kulturno-edukativni programi u kojima zajedno sa poznatim piscima, publicistima i književnicima učestvuju i osobe sa oštećenim vidom, koje su prepoznate kao osobe koje su kompetentne za književnost. 

„Biblioteka ima svoj časopis i izdaje ga kao audio časopis, mjesečnik u dejzi formatu. Časopis se zove 'Glas' i prati problematiku i sadžaje kulture, književnosti, nauke i religije, i izdaje se pet godina. Umjetnički program naše biblioteke realizujemo na mjesečnom nivou, sa izuzetkom jula i avgusta. Program sadrži projekcije filmova u obliku koji je prilagođen našim korisnicima, sa interaktivnom adaptacijom filmova uživo. Svakog mjeseca u našoj biblioteci ili u nekom od drugih gradova u Crnoj Gori organizujemo projekciju filma gdje jedna osoba koja je za to pripremljena tumači scene, ono što vidi na ekranu, tako da osobe oštećenog vida mogu posredno da u jednoj mjeri dožive film kao jedan multimedijalni događaj. Osim projekcija filma, realizujemo promocije novih knjiga, kako pisaca oštećenog vida, tako i drugih. Priređujemo razne tribine, koncerte, izložbe i druge programe u kojima učestvuju i korisnici naše biblioteke“, kaže Denda.

- Mjesto za druženje i sklapanje prijateljstava -

Susreti osoba sa oštećenim vidom u biblioteci u Podgorici su i prilika za druženje. Prema riječima direktora, zahvaljujući određenim projektima, dolazi do ujedinjenja i spajanja među ljudima. 

„Postoji posebno odjeljenje knjiga u našoj biblioteci, gdje su zastupljene knjige autora oštećenog vida. Mi smo našu biblioteku zamislili kao otvoreni kulturni prostor, u kome kultura i ljubav prema knjizi treba da budu faktor ujedinjenja i spajanja. U našem umjetničkom i kulturnom programu učestvuju pisci, književni kritičari, publicisti, stručnjaci iz raznih oblasti koji nemaju oštećenje vida i koji su potvrđeni na široj društvenoj sceni, a da rame uz rame sa njima, tamo gdje su stručni učestvuju i osobe oštećenog vida koje su na tim poljima aktivne“, kazao je Denda. 

Kako bi se prostor djelovanja i dostupnost informacija za osobe sa oštećenim vidom proširio, pobrinuo se Radio Homer, koji je namijenjen slijepim osobama. Ova radio stanica se u početku slušala samo preko interneta, a sada ima svoju FM skalu, a može se slušati i preko kablovskih operatera. 

„U 2012. godini pokrenut je prvi i zasad jedini elektornski medij posvećen pitanjima iz kulture i tematikama vezanim za život i rad osoba sa oštećenim vidom, Radio Homer. Upravo je Radio Homer produžena ruka misije koju biblioteka ima. Uvažavajući značaj jedne takve radio stanice, biblioteka je ustupila prostor kulturnom centru Homer, odnosno radiju Homer. Na programu radija Homer, prema ocjeni naših korisnika, mogu se čuti govorni sadržaji kakvih nema kod ostalih emitera. To su emisije kao što je Radio roman, gdje objavljujemo iz fonda naše biblioteke djela svjetsih klasika i savreme proze iz raznih žanrovskih oblasti. Takođe, imamo emisiju Radio drama. Zatim, emisije dokumentarnog i obrazovnog karaktera, a prenosimo i dio sadžaja iz našeg časopisa. Tu su tečajevi stranih jezika, kao i dnevni program sa obiljem informativnih i edukativnih sadržaja“, kazao je Denda. 

(Anadolu Agency)