No, ipak iz američke biotehnološke tvrtke Moderna stižu optimistične vijesti jer se njihova vakcina već dva mjeseca testira na dobrovoljcima, pokazalo učinkovitim. Naime, vakcinacija vakcinom mRNA-1273 pokazala je da su vakcinisani razvili antitijela na koronavirus čak i ako su dobili najnižu dozu od 25 odnosno 100 mikrograma dva mjeseca nakon primljene prve doze.

Također, imali su imunološki odgovor sličan onom koji je utvrđen kod pacijenata koji su se oporavili od Covida-19. Tvrtka nakon ovih prvih optimističnih rezultata najavljuje treću fazu kliničkih ispitivanja za maj, radit će se na više hiljada pacijenta. Pokaže li se da je vakcina učinkovito, mogla bi početi proizvodnja za masovnu uporabu.

U studiji koju vodi američki Nacionalni institut za alergije i zarazne bolesti (NIAID) testirane su tri različite doze vakcine i to 25, 100 i 250 mikrograma, a ispitivala se prije svega neškodljivost vakcine. Vakcinisanje je obavljeno u dvije doze na 45 pacijenata podijeljenih u tri grupe odnosno po dobi. Prva grupa je bila u dobi od 18 do 55, druga od 56 do 70 te treća stariji od 71 godinu. Ovi prvi rezultati dobiveni su od prve grupe pacijenata. Također, 30 njih dobilo je dvije najniže doze, a samo je kod jednog vakcinisanog zabilježena nuspojava, i to crvenilo na mjestu uboda igle.

“Tri su osobe dobile najveću dozu i to 250 mikrograma vakcine i razvile su ‘sistemske simptome’ koji uključuju povišenu temperaturu, bolove u mišićima i glavobolju”, rekao je liječnik Moderne, Tal Zaks. No sve u se nuspojave same povukle, ali u kompaniji kažu da se u nastavku ispitivanja vakcine više neće davati najveća doza. Na temelju dosad dobivenih podataka u drugoj fazi ispitivanja davat će se samo 50 i 100 mikrograma vakcine u dvije doze, a NIAID će testirati dozu od 50 mikrograma na sve tri grupe pacijenata. U Moderni su uvjereni da će u trećoj fazi ispitivanja doziranje biti između 25 i 100 mikrograma.

“Ovi privremeni podaci prve faze pokazuju da vakcinisanje s mRNA-1273 vakcinom izaziva imunološki odgovor u istom obimu koji se dobiva prirodnom infekcijom s tim da se to događa već kod doze od samo 25 mikrograma”, rekao je Zaks. Ne bi li se ubrzao postupak dobivanja novoge vakcine FDA (Američka agencija za hranu i lijekove) dala mu je oznaku Fast Track što će omogućiti da ubrzo krene ispitivanje na 600 novih pacijenata.

“S obzirom na to da se radi o kompanij s vrlo modernom tehnologijom i da u ispitivanju učestvuju NIAID, možemo biti optimistični, što potvrđuju i prvi rezultati kliničkih ispitivanja. Pokaže li i treća faza ispitivanja slične rezultate, možemo očekivati da bi sljedeće godine mogli imati vakcinu protiv Covida-19”, kaže prof. dr. Alemka Markotić, direktorica Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”. Dodaje da će ipak biti problema s mogućnostima proizvodnje vakcine jer, na primjer, u Moderni kažu da je njihov kapacitet tek 30 miliona doza.

“Zaista se ulažu veliki napori da se dođe do vakcine, a ovo istrazivanje kompanija Moderna daleko je odmaknulo. Podaci su ohrabrujući. Svi očekujemo da će barem do proljeća iduće godine na tržištu biti neka vakcina s obzirom na snage koje su se udružile na tom poslu. Dođe li do toga, najveći će problem biti proizvodnja. Zato sam razgovarao s ljudima u Imunološkom zavodu ne bi li možda oni mogli ponovo pokrenuti proizvodnju vakcine ako Svjetska zdravstvena organizacija uzme licencu. Imamo bogatu historiju proizvodnje virusne vakcine u Imunološkom zavodu pa ako bismo mogli pokrenuti proizvodnju, to bi bilo dobro i financijski, ali i iz sigurnosnih razloga”, kaže epidemiolog prof. dr. Branko Kolarić, piše Jutarnji list.

Nažalost, dio naučnika više ne radi u Zavodu, ali moguće je da bi ova ideja bila izazov za neke. Istina, za to bi trebali imati Biosafety level III (BSL-3) laboratorij, ali to bi bio manji problem nego ljudski resursi, drži prof. dr. Kolarić.

Dijelovi virusa neće biti dio ove vakcine

Vakcina mRNA-1273 protiv koronavirusa, koje razvija Moderna, tzv. je glasnička RNA vakcina dizajnirana tako da naše stanice usmjerava na proizvodnju proteina koji mogu imati terapijsku ili preventivnu funkciju. Ta se vakcina radi novim postupkom koji ne sadrži niti jedan dio genoma koronavirusa i ne može izazvati infekciju. Umjesto toga uključen je kratki dio mRNA koji se radi u laboratoriju, odnosno S-protein.

Naime, tradicionalne vakcine sadrže male ili neaktivne količine virusa koji uzrokuje bolest, odnosno proteine koje proizvodi. Unose se u organizam kako bi izazvali imunološki sustav na reakciju. No, mRNA zapravo tjera sam organizam na proizvodnju dijela virusnih proteina. Unutar stanica mRNA se koristi kao predložak za proizvodnju potrebnog proteina.

Zato se proizvodi sintetička verzija mRMA koju virus koristi za izgradnju svojih infektivnih proteina, odnosno služi kao glasnik i daje upute za izgradnju tog proteina. Oni se ne nakupljaju i ne stvaraju virus, ali imunološki sistem, kad ih otkrije, počinje stvarati odbrambeni odgovor.



(Nermana Crnčalo)