Plate rastu u jeku sezone: Evo koliko će zarađivati radnici u ugostiteljstvu u Hrvatskoj
Svi ugostitelji u Hrvatskoj dužni su svojim zaposlenima isplatiti povećanje plata s platom za maj 2024. Ovo povećanje, koje iznosi 20% za najniža radna mjesta, rezultat je odluke ministra rada kojom se produžava primjena Kolektivnog ugovora.
Prema ugovoru, osnovna plata zavisi od složenosti poslova u četiri kategorije. Za najjednostavnije poslove, kao što su sobarice, najniža bruto plata je sada 840 eura, za manje zahtjevne poslove kao što su pomoćni konobari, kuhari i poslastičari 850 eura, za zahtjevnije poslove konobara, kuhara, slastičara i recepcionera 880 eura, dok za specijalističke poslove kao što su kuhari specijalisti iznosi 980 eura bruto, piše Jutarnji.
Ovo su minimalne plate, ali poslodavci mogu platiti i više. Pored osnovne plate, radnici imaju pravo na dodatke za radni staž, rad nedjeljom i praznicima, noćni rad i prekovremeni rad. Državni inspektorat nadzire isplatu plata i naknada.
Predsjednik Sindikata zaposlenih u turizmu i uslužnim djelatnostima Eduard Andrić izjavio je da je situacija na tržištu rada u ugostiteljstvu sve gora i da se povećava broj stranih radnika. Poslodavci, umjesto da proporcionalno povećavaju plate za sve zaposlene, mijenjaju platne koeficijente, što rezultira smanjenjem razlike plata za jednostavne i složene poslove, što može dovesti do gubitka kvalitetne radne snage.
Poslodavci često koriste neoporezive potvrde i napojnice kako bi zadržali radnike, ali iz sindikata upozoravaju da to nije dugoročno rješenje jer takve isplate ne idu u penzioni sistem. Andrić ističe potrebu povećanja plaća kako bi se poboljšala kupovna moć građana i smanjio iseljavanje radne snage iz Hrvatske.
Izazov je i uvođenje stranih radnika, jer mnogi nemaju potrebne kvalifikacije ili ne govore jezik, što može uzrokovati probleme u komunikaciji i učinku. Andrić ističe da je potrebno obezbijediti kurseve za strane radnike kako bi se lakše integrirali u radno okruženje.
Na početku turističke sezone u Dubrovniku poslodavci su se suočili s problemom kašnjenja u dobivanju radnih dozvola za strane radnike, što je dodatno opteretilo domaće radnike. Andrić ističe da su u pojedinim slučajevima poslodavci pristali na dodatne poticaje domaćim radnicima kao priznanje za njihov trud.
Prema Zakonu o minimalnoj zaradi, neisplata minimalne zarade je prekršaj za koji je predviđena kazna od 13.272,28 eura po radniku, uključujući strane radnike zaposlene preko agencija za zapošljavanje.
(Erna H.))