Općinski sud u Zagrebu pod predsjedanjem Ive Tisanić Vilček odbio je priznati 24 godine staru presudu suda za Južni Okrug Njujorka pod nazivom “Jane Doe protiv Karadžića”, a koja je 2020. godine zbog opasnosti od zastare obnovljena i produžena pred nadležnim tijelima u Americi.

Prethodno su godinama tužioci i njihovi pravni timovi pokušavali spomenutu presudu, koja je odavno postala pravomoćna i konačna po zakonima SAD-a, izvršiti na američkom tlu, ali se kao problem pojavila činjenica da SR Jugoslavija, kao i njene sljednice, nisu imale dovoljno imovine iz koje bi se naplatile 22 žrtve, uključujući i one iz predmeta “R. Kadić i dr. protiv Karadžića”, gdje je žrtvama silovanja pripala odšteta od 750 miliona dolara.

Zašto Hrvatska?
Isti se problem pojavio kada su njihovi pravni timovi pokušali to učiniti u Njemačkoj, Francuskoj, Nizozemskoj, samoj BiH. Na kraju je izbor pao na Hrvatsku, i to zbog zaostale imovine nakon raspada zajedničke države i nikada dovršene sukcesije, kao i činjenice da je RH 2013. postala članica EU-a te bi priznanjem presude ona postala izvršna i na teritoriju cijele Unije.

Općinski sud u Zagrebu prvi put se sa zahtjevom za priznanje američke presude suočio u proljeće 2021. godine. I tada je on odbijen, i to zbog procesnih razloga (tužioci nisu naveli ko je protustranka od koje bi se trebali naplatiti), ali je godinu poslije Županijski sud u glavnom gradu Hrvatske ukinuo odluku i sve ponovno vratio na prvi stepen, piše Slobodna Dalmacija.

Sada su tužioci jasno naveli da uz Karadžića protustrankama, zbog uloga koje su imale u ratu 90-ih, drže Srbiju, Crnu Goru, Republiku Srpsku i Bosnu i Hercegovinu, ali im ni to nije puno pomoglo.

– Republika Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, kao ni njen entitet Republika Srpska nisu, kao što je ranije navedeno, učestvovale u predmetnom stranom sudskom postupku, a ni u osnovnom stranom sudskom postupku u kojemu je donesena pravomoćna presuda koja je obnovljena predmetnom stranom sudskom odlukom koju se predlaže priznati – stajalište je koje je zauzeo zagrebački sud.

Ono što je bitnije jest da bi, po njima, širenje učinaka ove strane sudske odluke na navedene države bilo protivno i javnom poretku Republike Hrvatske.

– U pogledu nadležnosti sudova u Republici Hrvatskoj za suđenje stranim državama i međunarodnim organizacijama važe pravila međunarodnog prava. Prema pravilima međunarodnog običajnog prava strana država uživa imunitet od suđenja u drugoj državi u pogledu postupanja u kojima se javlja kao nositelj javne vlasti – napisala je sutkinja u svojoj presudi.

Imala je i dodatke poput toga da hrvatski pravni poredak ne poznaje institut sudske odluke kojom se zamjenjuje ranije donesena pravomoćna sudska presuda suda sa svrhom da se ta sudskom odlukom ranije donesena pravomoćna sudska presuda obnovi i produži, kao ni onaj kaznene (punitivne) odštete u svrhu preveniranja budućih zločina.

Zatezne kamate
Sud u Njujorku, naime, svakoj od žrtava dosudio je 2000. godine iznose između 15 i 30 miliona dolara na ime odštete te još po 100 miliona kaznene odštete za silovanja, teške fizičke povrede, psihičko i fizičko zlostavljanje, duševne boli... Danas se sve to skupa za zateznim kamatama (12 posto godišnje po američkim zakonima) popelo na 129 milijardi dolara.

Odbijenica zagrebačkog suda prilično je iznenadila žrtve i njihove pravne savjetnike, među kojima su se do sada u javnosti najviše isticali Muradif Pajt, Bošnjak s američkom adresom, te odvjetnik Ramo Atajić. Oni drže da hrvatsko pravosuđe uopće nije trebalo ulaziti u meritum spora, već naprosto samo priznati američke presude, kako onu iz 2000., tako i produženu iz 2020. godine.

– Sud je pokazao da ne zna koje su zakonske i međunarodne obveze RH prema američkim presudama. Postoje sporazumi i konvencije koje obavezuju RH da prizna američke pravosnažne presude bez ulaženja u meritum i otvaranja bilo kakve rasprave.

Bivša SFR Jugoslavija, kao i ona prethodna, imala je naslijeđen trgovinski ugovor kojim se, među ostalim, jamči zaštita američkih interesa u RH na polju pravne sigurnosti, a prvenstveno se misli na fer, pošten i zakonit pravosudni postupak u priznanju i izvršenju konačnih sudskih odluka u arbitražnim, trgovačkim, građanskim, obiteljskim i drugim postupcima pravosnažno okončanim u SAD-u.

Isto tako su prekršene i konvencije EU-a i Ujedinjenih naroda, a da ne govorim koliko se rastezalo s odlukom u predmetu koji je morao imati oznaku žurnosti – ogorčen je Pajt.

On je, kao i drugi uključeni u savjetnički tim, uvjeren da će sve imati prilične reperkusije.

– Nepriznavanje američkih presuda utjecat će na bilateralne relacije RH i SAD. Postavlja se pitanje motiva, odnosno zašto Hrvatska riskira narušavanje odnosa sa strateškim partnerom zbog presuda koje će u budućnosti pogoditi prvenstveno aktere agresije na RH i BiH?

U presudi se čak navodi da se odbijanjem verifikacije presude “štite hrvatski nacionalni interesi” pa je bitno odgovoriti koji je to nacionalni interes, ako se ovom odlukom od sankcije štiti srpski agresor, a uskraćuje se satisfakcija žrtvama genocida od kojih su neke i hrvatski građani?! Da ne govorimo o moralno-historijskom aspektu.

RH je nedavno glasovala za rezoluciju o Srebrenici u Glavnoj skupštini UN-a, a ovim rješenjem šalje sasvim suprotnu poruku – kažu, najavljujući žalbu, kao i internacionalizaciju ovog pitanja.

S druge strane, Ministarstvo pravosuđa i uprave RH još kada je prvi put stigao zahtjev u Zagreb poručilo je da kao tijelo izvršne vlasti ne može tumačiti odluke sudova, postupke pred sudovima niti komentirati sudske spise.

– Sudovi su samostalna i nezavisna pravosudna tijela kojima je samostalnost sudbene vlasti zajamčena Ustavom Republike Hrvatske – nepromijenjenog su stava su i tada i danas u Ministarstvu, koje je od Ivana Malenice preuzeo Damir Habijan.

Tajnoviti sastanak Dodika i Milanovića
– U pozadini tajnovitog sastanka Milorada Dodika s hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem na Hvaru prošlog utorka ustvari je ogroman političko-ekonomski problem koji će uskoro pogoditi Srbiju i bh. entitet Republiku Srpsku, a slamku spasa Dodik i srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić traže upravo kod Milanovića – napisao je prošlog ljeta sarajevski analitičar i stručnjak za sigurnost Edin Subašić.

Po njemu, Dodik je po nalogu Vučića odletio na noge Milanoviću kako bi od hrvatskog predsjednika zatražio da svojim utjecajem na zagrebačkom Općinskom sudu zaustavi verifikaciju (a time i izvršenje) pravosnažnih presuda američkog suda protiv Srbije i RS po tužbama žrtava genocida iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Pantovčak to nije ni potvrdio, ni demantirao, piše Slobodna Dalmacija.