Očekuje se da bi do kraja ove godine moglo stići više od 200 hiljada zahtjeva poslodavaca za zapošljavanje stranaca.

Stranci već sada čine 40 posto ukupne radne snage u građevinarstvu, a njihov udio sve je veći u turizmu i trgovini.

O njihovom položaju na tržištu rada bilo je govora na jučerašnjoj konferenciji Večernjeg lista "Hrvatska kakvu trebamo".

U Hrvatskoj radi 135.000 stranih radnika. Najviše ih dolazi iz Srbije i Bosne i Hercegovine, a 30-ak hiljada stiže iz Nepala, Indije i Filipina.

Svi oni već sada čine 40 posto ukupne radne snage u građevini, a bez njih se ne može ni u turizmu.

- Mi procjenjujemo da će ove godine stranih radnika iz trećih zemalja biti negdje između 50 i 55 hiljada.

Lani je izdato oko 46.000 dozvola, dakle trend ide prema gore - rekao je Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.

Kompanije koje ih zapošljavaju suočavaju se s brojnim izazovima. Prije svega integracijske prirode, govori direktor kompanije u kojoj čine polovinu zaposlenih.

- Jedan od ključnih su jezične barijere, u jednom trenutku smo imali u firmi čak šest prevodilaca - kaže Dragutin Kamenski, vlasnik građevinske kompanije.

Pa ministar kaže da se razmišlja o tome da učenje hrvatskog uskoro postane obaveza. Za sada ga, uz vačere, uče samo oni koji to žele.

- To će sasvim sigurno, biti jedna od etapa, kao što to postoji u drugim zapadnim zemljama - govori Marin Piletić, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Poznavanje jezika jedan od najvažnijih preduvjeta integracije, govori Cheria koja je prije 10 godina stigla iz Ugande.

- Super mi je na poslu i volim posao kao medicinska sestra. Znam da ne pričam kako treba biti, ali znam da ću jedan dan biti prava Hrvatica - ističe Cheria Aber.

Na tržištu je trenutno čak 700 agencija koje dovode strane radnike.

- A istovremeno čuti podatak da je 450.000 ljudi u Hrvatskoj između 20 i 64 godine neaktivno, a radno sposobno, je nešto što će trebati miriti - rekao je Ivan Šipić, ministar demografije i useljeništva.

(Ajdin B.)