Virus je otkriven 1937. godine u sjeverozapadnoj Ugandi. U prošlosti je bilo zaraza njime i u Sloveniji. Tako je 2013. i 2017. zabilježen po jedan slučaj, a 2018. njih pet, piše agencija STA, prenosi HINA.

Ove godine, već na početku sezone, zabilježeni su slučajevi zaraze u nekim zemljama EU, uključujući Hrvatsku.

Zaraženih je bilo i u Italiji, Austriji, Mađarskoj, Španjolskoj, Francuskoj, Bugarskoj, Njemačkoj i Rumunjskoj te u Srbiji, Albaniji i na Kosovu.

Virus Zapadnog Nila prenose komarci. Stoga se najčešće javlja u toplijim mjesecima, kada su komarci najaktivniji. Vrlo rijetko se virus među ljudima prenosi putem transfuzije, tkiva ili doniranih organa.

Većina ljudi ne oboli nakon uboda zaraženog komarca jer u približno 80 posto slučajeva zaraza prolazi bez simptoma.

Mali dio zaraženih razvije kratkotrajnu bolest praćenu simptomima poput povišene temperature, malaksalosti, glavobolje, osipa, bolova u mišićima. Inkubacija traje od tri do 14 dana.

Veći rizik od težeg toka bolesti imaju ljudi stariji od 50 godina i oni s oslabljenim imunosnim sistemom. Nakon infekcije imunitet je najvjerovatnije dugotrajan.

Blagi oblici bolesti ne zahtijevaju liječenje, ali teži slučajevi obično zahtijevaju bolničko liječenje.

Ne postoje efikasni antivirusni lijekovi. Liječenje je simptomatsko, što znači da se ublažavaju simptomi bolesti, i suportivno - podupiru se zahvaćeni organski sistemi.

Ne postoji vakcina koja bi spriječila infekciju ljudi virusom. Najefikasnija mjera za smanjenje rizika od zaraze su mjere za sprječavanje uboda komaraca.

(Erna H.)